Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaHrvatska:Gazprom zainteresiran za...

Hrvatska:Gazprom zainteresiran za Inine benzinske postaje

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Ruska kompanija Gazprom ne razmišlja o ulasku u Inu, no budući da je zainteresirana za maloprodaju u blizini rafinerije u Pančevu mogla bi razmišljati o kupovini Ininih benzinskih postaja.
Tako je predsjednik Uprave Naftne industrije Srbije Kiril Kravčenko, koja je u vlasništvu Gazproma, na pitanje jesu li Gazprom ili NIS zainteresirani za ulazak u Inu, odgovorio kako niti jedna od dvije kompanije ne razmišlja o ulasku u Inu, no kako novac tome nije razlog, piše Jutarnji list.

Gazprom je megakompanija s 393.000 zaposlenih, prošle godine ostvarila je prihod od 153 milijarde dolara te dobit od čak 38,7 milijardi dolara. Kravčenko je kazao kako Gazprom proučava razne mogućnosti u Europi, a posebno ga zanimaju različiti projekti u regiji te kupnja benzinskih stanica u državama u blizini rafinerije u Pančevu.

Stoga Gazprom ne zanima Ina, njena nalazišta nafte i plina te rafinerije u Sisku i Rijeci, ali ga interesira njena maloprodaja, odnosno hrvatsko tržište na kojemu bi prodavali derivate prerađene u Pančevu.

Ni Rosnjeftu, ruskom naftnom gigantu koji ima 106.000 zaposlenih, prihod od 102 milijarde dolara te dobit od 11,1 milijardu dolara, investicija od tri milijarde eura, koliko stoji mađarski udio u Ini, ne bi predstavljala nikakvu prepreku.

Tim više što je Rosnjeft ove godine potpisao ugovor s Kinom po kojemu će toj zemlji isporučiti 365 milijuna tona nafte i za to dobiti 270 milijardi dolara. Zbog toga ne čudi kada izvor blizak vrhu ruske kompanije objašnjava da Igor Sečin, predsjednik Uprave i blizak prijatelje Vladimira Putina, ima druge prioritete.

No, kako se u politici i biznisu nikada ne smiju zatvarati vrata, u Moskvi ne opovrgavaju da se razgovara sa Zagrebom te da postoji neizravna komunikacija s Budimpeštom. Kako je, međutim, samo u Europi zatvoreno više od dvadesetak rafinerija, kako su se prihodi naftnih kompanija strmoglavili, Gazprom je 2012. godine u odnosu na 2011. smanjio dobit za čak šest milijardi dolara, za ulazak u vlasničku strukturu Ine nema pretjeranog ni poslovnog, a ni političkog opravdanja.

Izvor SEEbiz

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!