Hrvatska: Više od polovine potrošnje električne energije dolazi iz uvoza

U izvješću se navodi kako Hrvatska uvozi oko 53 posto potrošene energije godišnje iako ima veliki potencijal u obnovljivim izvorima, naročito u energiji vjetra, sunca i biotermalnim izvorima.

“Polovina proizvodnje dolazi iz hidroelektrana, a udio vjetroelektrana nam se povećao na 14 posto, no potencijal solarne energije još nije dovoljno iskorišten. Prema preporuci EK Hrvatska treba smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima bržim razvojem obnovljivih izvora, posebno ulaganjem u energiju vjetra, sunca i geotermalne izvore”, rekla je Pokrovac.

Naglasila je i da “Hrvatska treba dovršiti i nepotpuni zakonodavni okvir čime bi se pojednostavili administrativni postupci za izdavanje dozvola, instaliranje opreme poput solarnih panela u višestambenim zgradama”.

Od Hrvatske se traži, dodala je, modernizacija mreže za prenošenje energije, ali i poboljšanje prijenosne mreže između sjevera i juga.

Da je solarna energija najbolja te će preuzeti investicije u nafti u visini od 380 milijardi dolara ustvrdila je direktorica Walburga Hemetsberger iz SolarPower Europe.

Kazala je da se energetska kriza ubrzala zbog čega svi moramo brže proći kroz tranziciju, te dodala da hrvatski građani trebaju imati koristi kroz niže račune koje će dobivati za struju.

Tvrdi kako su građani Njemačke i Italije već ostvarili značajne uštede na računima za struju.

“Cijena energije u EU je previsoka, no Europska komisija ima plan kako da se oslobodimo fosilnih goriva. Želimo postati neovisni o fosilnim gorivima. Ovaj svijet svojoj djeci želimo ostaviti onakvim kakav treba biti, a ne da se suočavaju sa sušama i poplavama. Ovdje je riječ o demokratizaciji električne energije”, izjavila je Hemetsberger.

Potom je Hemetsberger održala prezentaciju “Put prema 2050. popločan je solarnom energijom” kojom je sudionicima konferencije iznijela pregled situacije sa solarnom energijom u Europi, uz detaljniji pregled stanja u Hrvatskoj.

Prezentiran je i izgled rasta u narednim godinama i navođenje prepreka koje je potrebno prevladati da bi se iskoristio puni potencijal solarne energije. Nakon toga je održan prvi panel na temu “Uloge javnih politika za snažniji razvoj solarnih projekata”.

U petak će se među ostalim prezentirati javne politike i područja za ubrzanje razvoja OIE, agrosunčane elektrane kao oblik dvostruke namjene poljoprivredne površine, za poljoprivrednu i energetsku proizvodnju.

Obradit će se i teme uloge spremnika energije u energetskoj tranziciji, hibridni sustavi i pohrana proizvedene energije, regionalna situacija u solarima, energetski izazovi u industriji, te financiranje projekata i energetske zajednice.

Pokrovitelji konferencije su Europska komisija, Vlada RH, SolarPower Europe, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo poljoprivrede, Europska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banka.

Ovo je druga po redu konferencija Dani sunca, prva je 2021. godine održana u Hvaru, dok je prošle godine u Dubrovniku održana konferencija Dani dobrog vjetra. Ideja je organizirati naizmjence te dvije konferencije – svake godine jednu od njih.

Solarna energija ujedinjuje i europski cilj postizanja ugljične neutralnosti do 2050., nezaobilazan je dio Zelenog sporazuma, Nacionalnog klimatskog i energetskog plana, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i RePowerEU plana Europske komisije, ističu organizatori.