Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaHrvatska: Uskoro kreću...

Hrvatska: Uskoro kreću pregovori Vlade i MOL-a o izmjeni dioničarskog ugovora u Ini

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img

Već sredinom rujna hrvatska Vlada i mađarski MOL najvjerojatnije će započeti pregovore oko eventualne izmjene dioničarskog ugovora  u Ini, što znači dogovor oko budućeg razvoja domaće naftne kompanije, pa i načina upravljanja i odnosa dvaju najvećih dioničara.

U pregovorima će trebati riješiti i pitanje MOL-ovog potraživanja prema državi  većeg od dvije milijarde kuna nastalog zbog toga što Hrvatska nije ispunila ugovor o preuzimanju plinskog biznisa, piše Novi list. Prvi, više informativni razgovori, trebali bi započeti  ili sredinom rujna ili najkasnije do kraja tog mjeseca potvrdilo je više sugovornika s obje strane.

U ime Vlade pregovarat će ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i predstojnik Ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović a s druge strane stola, kako sada stvari stoje, bit će  Sándor Csányi potpredsjednik MOL-ove uprave i Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine.

Kako im je sjela činjenica da će čovjek koji vodi hrvatsku tvrtku u kojoj je država drugi najveći vlasnik s više od 44 posto udjela na drugoj strani, odnosno da će zastupati interese  tek jednog, iako najvećeg dioničara, u Vladi zasad nerado govore.  Áldott bi kao prvi čovjek Ine prvenstveno trebao voditi računa o interesima te kompanije, a kao pregovarač MOL-a o interesima Mađara pa se otvara pitanje kako bi se u pregovorima mogao postaviti ako Vlada primjerice bude smatrala da je interes Ine obnoviti rafineriju u Sisku, a MOL u tome ne vidi nikakvu poslovnu korist.

U Ini nisu željeli komentirati mogućnost da se njihov prvi čovjek tako nađe u sukobu interesa ili u najmanju ruku između dvije vatre, uz napomenu kako oni nisu strana u pregovorima nego su to MOL i hrvatska Vlada.  Iako je potpuno jasno da je Áldott MOL-ov čovjek u Ini, što je razumljivo jer je MOL i najveći dioničar i još je od 2003. godine uključen u sve detalje oko preuzimanja hrvatske kompanije, ipak je barem na simboličkoj razini za državu poražavajuće da je prvi čovjek kompanije u kojoj je i ona značajan vlasnik u pregovorima na suprotnoj strani od ministara.

Prilika za raspravu

U samom MOL-u smatraju takvu situaciju prirodnom, a  u svom odgovoru na naše pitanje kako će kao prvi čovjek Ine, zastupati interese tek jednog dioničara MOL-a,  zaključuju da ta pitanja nisu utemeljena na stvarnosti, budući da ne može biti ozbiljnih razgovora o strategiji za budućnost Ine ako u nju nisu uključeni prvi ljudi te kompanije. Smatraju da je sudjelovanje  Áldotta u pregovorima potpuno očekivano s obzirom na ulogu koju ima u Ini.  U MOL-u se kako ističu raduju predstojećim pregovorima što će po njima biti dobra prilika za konstruktivnu raspravu koju pripremaju u suradnji s Vladom.  I dok iz MOL-a o detaljima ne žele govoriti,  Vlada je svoja stajališta za pregovore kao  i ono što zamjera MOL-u  u provođenju ugovora u posljednjih deset godina objavila javno.

Izvor SEEbiz

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Region JIE: Rad termoelektrana ugrožen zbog manjka novca za remonte

Naše države koriste ugalj kao baznu energiju i još uvijek nemamo alternativu za njega, posebno ako bismo to učinili u dinamici koju Evropa nameće. Ona ima ambicije da do 2036. svi rudnici, odnosno sve termoelektrane budu potisnute. To je...

Crna Gora: Potreban kompromis između izgradnje energetskih kapaciteta i zaštite prirode

Decenijama su Vlade Crne Gore najavljivale izgradnju novih izvora energije i velikih infrastrukturnih projekata neophodnih za ekonomski razvoj. Gotovo svi su zaustavljeni praktično u idejnoj fazi - zbog protesta građana, lokalnih vlasti, nevladinih organizacija i drugih koji su tražili...

Region JIE: Cene električne energije kretale su se između 66 i 91 evra evra/MWh u 19. nedelji

  U 19. nedelji cene električne energije u regionu jugoistočne Evrope porasle su u odnosu na prethodnu sedmicu, u proseku za 25%, usled veće potražnje za električnom energijom, pada proizvodnje energije vetra i povećanja cene fjučersa za emisije CO2. Većina tržišta dostigla...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!