Uravnoteženje tržišta energije i nacionalna energetska sigurnost postignuća su koja RH planira upisati u agendu.
Razvoj i liberalizacija tržišta postali su makroekonomski trend. Na primjeru naftnih derivata, gdje država više ne regulira cijenu goriva, takvo što se najbolje vidi.
No, što je liberalizacija donijela sektoru gospodarstva, tko je pravi dobitnik, a tko gubitnik, tek će se vidjeti, istaknuo je u srijedu u Zagrebu glavni urednik Poslovnoga dnevnika Mislav Šimatović na otvaranju Energy Market Foruma (EMF), regionalne konferencije u organizaciji Poslovnog dnevnika, jedinoga domaćeg stručnog događaja koji je posvećen isključivo tematici funkcioniranja tržišta energije. Govoreći o zakonodavnim promjenama i 3. Paketu energetskih propisa EU, Sabina Škrtić, pomoćnica ministra gospodarstva, navela je kako “na sastancima u Bruxellesu svaka država izrazi namjeru postati kako regionalni tako i globalni energetski lider, dok 25 njih čak neće uspjeti u realizaciji plana energetske učinkovitosti 2014.-2020.”
Utrka za tu povlaštenu poziciju još traje, a Hrvatska je postala ozbiljnim sudionikom natjecanja. Po cijenama, brzini i količini isporuke, kao i kvalitativnom prednošću dobavnih pravaca, Hrvatska ima sve uvjete postati ider na regionalnom tržištu, no suočava se s infrastrukturnim problemima. No, to nije lokalni, već zajednički problem cijele jugoistočne Europe. Sabina Škrtić je istaknula kako Ministarstvo gospodarstva ima određenu sklonost prema gašenju lokalnih požara te da im nedostaje širi strateški projekt kako bi pravovaljano odgovorili na tržišne izazove.
Liberalizacija tržišta trebala bi biti regulirana i uređena po jedinstvenim standardima. Istaknula je problem zakonskog okvira, pri čemu su zakonski akti raspršeni u nekoliko odvojenih zakona. Promjene koje su uvedene na razini RH uključuju i djelotvorni nadzor veleprodajnih tržišta energije, istaknula je Škrtić. Redovito nadziranje pojedinosti o ugovorima omogućeno je putem naloga za trgovanje i podataka o kapacitetu te upotrebi postrojenja za proizvodnju, skladištenje, potrošnju i prijenos električne energije.
Sve navedeno omogućit će djelotvorno razotkrivanje zloupotrebe tržišta, veću razvidnost postupka i bržu promjenu opskrbljivača. Uravnoteženje funkcioniranja tržišta električne energije i nacionalna energetska sigurnost postignuća su koja RH planira upisati u svoju agendu. Što se tiče obnovljivih izvora energije, Škrtić ističe kako je riješena šuma problema. Prvi se put zakonski uređuje područje korištenja i poticanja obnovljivih izvora energije, čime se RH pozicionira kao punopravna članica Unije koja ulaže stvarne napore u realizaciju plana energetske učinkovitosti 2014.-2020.
Kao važan dio hrvatske energetske politike nameće se i prelazak s tarifnog na premijski model poticanja obnovljivih izvora energije (OIE), pri čemu su pojedini poslodavci ostali u nedoumicama što te promjene konkretno znače. Škrtić je otklonila sumnje pojasnivši da svi oni koji do kraja ove godine uđu u sustav poticanja po tarifnom modelu nastavljaju raditi po trenutno važećim pravila.
Izvor; Poslovni dnevnik
