Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaHrvatska nakon dugo...

Hrvatska nakon dugo vremena postala izvoznik energenata

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img

Zbog povoljne hidrologije i porasta proizvodnje električne energije iz hidroelektrana te drugih obnovljivih izvora u prva tri mJeseca ove godine Hrvatska se, prema podacima udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), prometnula iz dugogodišnjeg uvoznika u izvoznika struje.
Taj obrat, iskazan viškom proizvedene struje od 45 gigavatsati u odnosu na ukupnu potrošnju u državi od 4660 gigavatsati, prema izračunu OIEH-a, neće biti blagotvoran samo za energetsku i ekonomsku sigurnost države, nego i za HEP.

– Usporedbom prva tri mjeseca ove godine u odnosu na prva tri mjeseca lani vidljivo je da su ostvareni vrlo povoljni energetski pokazatelji koji bi trebali donijeti dobre ekonomske rezultate u poslovanju energetskih tvrtki, prije svega HEP-a – navode u spomenutom udruženju, piše Slobodna Dalmacija.

Vlada je, podsjetimo, prije desetak dana odlučila ubrizgati 900 milijuna eura u financijski krvotok HEP-a zajmom od 400 milijuna eura i dokapitalizacijom kako bi stabilizirala novčani tok kompanije, uzdrman antiinflacijskim mjerama, odnosno ograničenjem cijene struje te iste Vlade.

U HEP-u su nam potvrdili da je povoljna hidrologija omogućila veću proizvodnju električne energije u hidroelektranama i pozitivno utjecala na financijski rezultat kompanije te, među ostalim, skrenuli pozornost na povećanu proizvodnju i u Nuklearnoj elektrani Krško (NEK).

– Ne samo zahvaljujući povoljnoj hidrologiji, nego i osiguranjem visoke raspoloživosti elektrana te pažljivim planskim upravljanjem odnosom proizvodnje i nabave električne energije, u prvom tromjesečju ove godine imamo pozitivnu bilancu što se tiče nabave električne energije iz uvoza. Za razliku od prošle godine, HEP je u prva tri mjeseca 2023. nešto više energije izvezao, nego što je nabavio u inozemstvu – naveli su za Jutarnji list u našoj najvećoj energetskoj kompaniji, otkrivši kako je HEP u vlastitim elektranama, uključujući 50 posto kapaciteta NEK-a, u prvom tromjesečju 2023. proizveo 4,3 teravatsati električne energije, dok je u istom razdoblju lani proizvodnja iznosila 3,5 teravatsati.

Kada je u pitanju odraz popravljanja energetske bilance na financije HEP-a, u toj kompaniji polaze od ocjene da unatoč privremeno povoljnijem miksu izvora električne energije, na poslovni rezultat HEP-a i dalje dominantno utječe primjena limitiranih prodajnih cijena električne energije. Uz to, dodaju, cijene svih energenata koje HEP koristi u termoelektranama i toplanama, cijene ugljika i nabave električne energije na burzama još su uvijek mnogo veće od pretkriznih, čak i, ističu, višestruko veće. Napominju kako je cijena toplinske energije još uvijek limitirana te da ogrjevna sezona još traje.

U svakom slučaju, Banski dvori su najavljenom dokapitalizacijom HEP-a priznali kako su ograničavanjem cijena električne energije i plina za kućanstva i poduzetništvo iz blagajne HEP-u izbili 900 milijuna eura. To je, prema odluci Vlade, procijenjeni iznos, a koliko je zaista HEP na gubitku zbog antiinflacijskih energetskih paketa Vlade, pokazat će izvješće o poslovanju kompanije za 2022. koje se, kao i izvješće za prvi kvartal ove godine, još uvijek čeka. I u tekućem mjesecu i u svibnju, procjenjuje OIEH, očekuje se nastavak zamaha proizvodnje u HEP-ovim hidroelektranama.

– Zbog vrlo visoke razine podzemnih voda na hidroenergetskim sustavima, velikih dotoka vode za hidroelektrane, očekivanog topljenja snijega u travnju te predviđanja kišovitog travnja i svibnja, i u sljedeća dva mjeseca očekuju se velike energetske vrijednosti dotoka vode. To ujedno znači povoljna energetska i ekonomska kretanja, a što je najvažnije, i sigurnost opskrbe potrošača u duljem višemjesečnom razdoblju i sigurnost pogona elektroenergetskog sustava – ističe udruženje.

Hrvatska je u prošloj godini na razlici uvezene i izvezene električne energije zabilježila minus od 800 milijuna eura. Udio uvoza u ukupnoj potrošnji struje u nas varira posljednjih godina između 30 i 40 posto.

Donoseći proljetni energetski paket antiinflacijskih mjera, Vlada je iznijela podatak da su građani Zagreba u veljači ove godine plaćali jednu od najnižih cijenu električne energije u EU. Dok je, prema istom izvoru, prosječna cijena nabave struje u EU bila 175 eura za megavatsat, u Zagrebu je struja naplaćivana 66 eura za megavatsat.

Konzultant za nabavu energije Darko Dvornik u komentaru glavnog nalaza izvješća Udruženja OIE da smo od uvoznika struje postali izvoznik, polazi od ocjene kako se “radi o kratkoročnijem trendu koji je primarno prouzročen povoljnijim hidrološkim prilikama”, piše Jutarnji list.

– Izvješće koje je izradio OIEH primarno je fokusirano kako bi prikazali ulogu OiE u energetskoj bilanci RH u prva tri mjeseca ove godine. Udjel OiE u nacionalnoj proizvodnji za prva tri mjeseca značajnih je 58 posto, a najveći generator toga jest proizvodnja električne energije iz hidroelektrana.

Najveći doprinos tome dali su bolji hidrološki uvjeti u odnosu na razdoblje prije, a na koje jedino priroda može utjecati – kaže Dvornik. Povoljne hidrološke prilike, dodaje naš sugovornik, u kombinaciji s toplom zimom, koja je, kao i u cijeloj Europi, prouzročila viškove u ponudi električne energije i plina, dovele su do većih mogućnosti izvoza električne energije.

– Na povećanu proizvodnju iz domaćih hidroelektrana mogla je utjecati i interna odluka o većoj proizvodnji iz tog izvora zbog različitih razloga. Na izvoz električne energije mogao je dodatno utjecati i uvoz električne energije prema prethodno sklopljenim ugovorima, pa se zbog povoljnije hidrologije lako proizveo višak koji se onda izvozio – upozorava Dvornik, prenosi seebiz.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija treća u Evropi po udelu OIE u ukupnoj proizvodnji struje

Šta će u energetskoj budućnosti moći da zameni ugalj? Kojom dinamikom će ići energetska tranzicija i da li Srbija može da se osloni na sunce, vetar i vodu, ili joj treba i nuklearna energije. U Srbiji je u lane...

Grčka: EК odobrila šemu podrške za obnovljive izvore energije vrednu milijardu evra

  Evropska komisija saopštila je da je otvorila put Grčkoj da uloži milijardu evra u dva značajna projekta za proizvodnju i skladištenje obnovljive energije koji će biti završeni do sredine 2025. godine. Projekat Faethon predviđa izgradnju dve fotonaponske jedinice sa kapacitetom po 252 MW,...

Srbija na trećem mestu u Evropi po udelu OIE u ukupnoj proizvodnji struje

Šta će u energetskoj budućnosti moći da zameni ugalj? Kojom dinamikom će ići energetska tranzicija i da li Srbija može da se osloni na sunce, vetar i vodu, ili joj treba i nuklearna energije. U Srbiji je u lane...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!