Na jugu Jadrana, tačno na liniji morskog razgraničenja između Hrvatske i Crne Gore, nalazi se bogato nalazište nafte, koje i hrvatskoj i crnogorskoj strani u budućnosti obezbijeđuje milijarde dolara.
Već novinska vest izazvala je veliki interes obje strane, ali i želju da se ne stvara naelektrisana atmosfera kako riješiti vruće pitanje vlasništva nad naftom na jugu Jadrana, u trenutku kada Hrvatska ulazi u EU, a Crna Gora pregovara za buduće članstvo. Jedno je samo sigurno, a to je da i Hrvatska i Crna Gora žele pare od nafte, ali i žude za riješenjem kako uopšte pokrenuti istraživanja i eksploataciju crnog zlata na lokaciji „Južni Jadran 3“.
U Hrvatskoj se, u strogoj tajnosti, već mjesecima izrađuju planovi koji će biti ponuđeni crnogorskoj strani. Zasada se zna samo da hrvatski prijedlog ide u pravcu zajedničkih istraživanja i eksploatacije, ali po kojem ključu tek treba da se vidi. Dosadašnja istraživanja su, naime, pokazala da je dio zaliha odmah ispod mogućih bušotina, ali veći dio je u području teritorijalnih voda. Hrvatska strana je i te kako svjesna osetljivosti cijele problematike, ali i stanja ekonomija dviju zemalja, pa će nastojati da podstakne eksploataciju i prije nego što se trajno riješi granični spor.
Da je područje Prevlake na jugu Jadrana bogato rezervama nafte zna se odavno, jer su Amerikanci prva ozbiljnija istraživanja počeli još 1970. godine. Kompanija „Ševron“ je nastavila istraživanja i deset godina kasnije, ali je tada cijena nafte bila niska i ocijenjeno je da komercijalna eksploatacija ne bi bila opravdana. U međuvremenu se u istraživanje uključila i engleska kompanija „Star petrolium“, a kako je i cijena nafte drastično povećana, zaključeno je da su nalazišta dovoljno velika da se isplati bušenje i vađenje nafte.
Niti je, međutim, bilo para, niti su okolnosti devedesetih godina to dopuštale. Sada se stanje promijenilo, ali još nije sasvim jasno o kolikim rezervama je riječ. Kako ni Hrvatska ni Crna Gora nemaju novca za tako velike radove, očito će stranci i u tom budućem velikom poslu igrati ključnu ulogu, a neke mrvice dobiće i dvije države koje već godinama ne uspijevaju da nađu rešenje za granicu na moru.
Hrvatska i Crna Gora imale su uspone i padove u utvrđivanju granice, na kopnu je to nekako riješeno, ali je na moru ostalo privremeno riješenje. Hrvati i danas tvrde da bi ovakvim rješenjem mnogo izgubili, jer crta razgraničenja po mišljenju stručnjaka iz Hrvatske ide u korist Crne Gore. Crnogorci imaju svoje viđenje i biće sigurno potrebno još mnogo diplomatije da se dođe do konačnog rješenja.
Milijarde pod morem mogle bi ovog puta da budu ipak jači argument za istraživanje podmorja južnog Jadrana od graničnog spora, a vremena je sve manje. I u naftnom biznisu nije danas sasvim lako naći ozbiljnog i jakog partnera koji će imati dovoljno para za istraživanja, jer put do nafte je skup i dug.
Još više crnog zlata
Na zagrebačkom Rudarsko-geološkom naftnom fakultetu su rekli da su poslednja ozbiljnija istraživanja pokazala da je na lokaciji „Južni Jadran 3“ riječ ipak o većim nalazištima nego što se prije pedesetak godina smatralo. Nema sumnje da bi u ovim uslovima, kada je cijena nafte oko sto dolara, komercijalna eksploatacija bila opravdana.
Izvor Agencije
