Pomalo u sjeni velikih energetskih priča i planova na domaćoj sceni, na hrvatsko tržište opskrbe strujom zakoračila su dva potencijalno velika igrača, MET grupa, u suvlasništvu mađarskog MOL-a, i EFT grupa iz Srbije, vlasnika Vuka Hamovića. Obje kompanije već su nekoliko godina prisutne na domaćoj sceni kroz neke druge biznise, a sada postaju konkurencija HEP-u, njemačkom RWE-u i slovenskom GEN-I-ju u opskrbi građana i poduzeća električnom energijom.
Kao najveći trgovac plinom u srednjoj i jugoistočnoj Europi, MET grupa zakupila je 2013. godine dio plinskih skladišta u Hrvatskoj i počela s trgovinom plinom. Već tada najavljivan je iskorak kompanije, kojoj je MOL, prema službenim očitovanjima MET grupe, samo suvlasnik i financijer, i na tržište električne energije u Hrvatskoj.
Prema podacima Hrvatske regulatorne energetske agencije, MET je ishodio potrebne dozvole za sudjelovanje na tržištu opskrbe električnom energijom još krajem prošle godine. Pokušali smo u zagrebačkoj ispostavi MET grupe doznati dokle su stigli u privlačenju kupaca električne energije u našoj zemlji, no to nam do zaključenja ovog teksta nije pošlo za rukom.
U svakom slučaju, logičan je potez mađarske grupacije s godišnjim prometom od tri milijarde eura da, osim plina, ponudi svojim kupcima u Hrvatskoj i – struju. Tako već rade i u drugim zemljama, a posluju u čak 11 europskih država.
Za EFT grupu Vuka Hamovića u Hrvatskoj se najviše zna po tome što je HEP od te kompanije kupovao velike isporuke struje i tako namirivao manjkove u „mreži“ tijekom prošlih godina. Hamović također posluje diljem Europe (ukupno u 17 zemalja), ali i u Turskoj. Stoga nije iznenađenje da će EFT grupa postati konkurencija HEP-u, RWE-u i GEN-I-ju u opskrbi, jer može koristiti iskustva i uhodane poslove u prometu strujom s drugih tržišta. Pripadajuću dozvolu HERA-e za opskrbu električnom energijom EFT grupa izvadila je u rujnu ove godine.
Porast prihoda
Liberalizacija tržišta opskrbe strujom u nas nastupila je još 2008., ali je stvarno zaživjela tek unatrag tri godine. O tome koliko su RWE, GEN-I i drugi konkurenti „otkinuli“ HEP-u tržišta, nema službenih podataka.
Hrvatski RWE, prema podacima koje smo ipak prikupili, lani je imao 268 milijuna kuna prihoda, a godinu prije 70 milijuna kuna. Prihod GEN-I-ja za prošlu godinu iznosio je 767 milijuna kuna, što je porast za 60 milijuna kuna u odnosu na poslovanje u 2013.
Osim spomenutih, dozvolu za opskrbu izvadilo je još 16 poduzeća, među kojima su i Hrvatski Telekom, Iskon, Crodux, Prvo plinarsko društvo i slovenski Petrol. Uz tvrtke iz Njemačke, Slovenije, Mađarske i Srbije, na našem tržištu opskrbe strujom „operiraju“ i Danci (tvrtka Danske Commodities), a zacijelo dio domaćih aktera ima suulagače i iz drugih zemalja.
Kad je u pitanju korist potrošača od zahuktale konkurencije među dobavljačima električne energije, nju je teško izmjeriti jer ovisi od tarifnim modelima i potrošnji svakog od potrošača. Osim toga, više od 50 posto iznosa na računima za struju zadano je troškovima prijenosa i distribucije te naknade za obnovljive izvore energije.
Popusti kao mamac
Udruge potrošača procjenjuju da HEP-ova konkurencija preuzima „mušterije“, kako građane, tako i tvrtke, značajnim popustima za prijelaz kod njih, dok su same cijene po potrošenom kilovatsatu struje manji mamac za one koji žele promijeniti dobavljača.
Izvor; Slobodna Dalmacija
