Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaUncategorizedHrvatska: Iznos naknade...

Hrvatska: Iznos naknade za priključenje na mrežu glavna kočnica projekata OIE

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Zahvaljujući između ostalog i zalaganju HGK i Udruženja od tada pa do danas donesena je Uredba za energetsko odobrenje, kao i Pravila o priključenju na distribucijski i prijenosni sustav te Mrežna pravila. Donesena je i izmjena i dopuna Pravilnika o jednostavnim građevinama koja ide u prilog sunčanim i agrosunčanim elektranama snage do 10 MW. Riješeni su skoro svi zahtjevi za energetsko odobrenje za projekte koji su ranije krenuli s razvojem i na koje se primjenjuje prijelazna regulativa.

No, zbog kašnjenja podzakonskih akata te sporih administrativnih procedura općenito, udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj pada. Nije izgledno da ćemo ispuniti planove postavljene u NPOO-u, točnije cilj od 1500 MW novih projekata obnovljivih izvora energije do kraja 2024.

“Područje obnovljivih izvora energije ne treba deklarativnu i načelnu podršku. Trebamo nastaviti s konkretnim mjerama i potezima. To nije moguće uz pojedinačne mjere bez vizije cjeline. Treba nam bolja suradnja svih ključnih dionika u energetici i pretvaranje riječi u djela. Nadamo se da će naš novi Position Paper pomoći na tom putu”, poručila je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac.

Novi Position paper predstavljen je na današnjoj konferenciji za medije u HGK. Najveće kašnjenje je kod naknade za priključenje, koja ni nakon 554 dana nije poznata. Paradoksalno, zaštita okoliša je još uvijek najdulja procedura. Toliko traje da se može dogoditi da investitor izgubi već dodijeljeno energetsko odobrenje dok čeka.

Predsjednik Udruženja obnovljivih izvora energije HGK Ivo Čović izrazio je zabrinutost zbog trenutnog stanja, naglašavajući probleme u regulativi.

“Nerijetko se događa da podzakonski akti nisu usklađeni i dolazi do kolizija jer se ne ažuriraju istovremeno. Primjerice spremnike energije jedan dio regulative definira, dok u drugom uopće nisu spomenuti. Gotovo da nema područja gdje tumačenja odredbi različitih javnih tijela ne predstavljaju problem”, kaže Čović.

Naglasio je da Udruženje kao glavnu prepreku za daljnji razvoj sektora vidi u nepoznatom iznosu naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu, čiju odluku HERA odgađa još od kraja 2022. godine.

Geotermalni projekti postaju ključna komponenta zelene tranzicije u posljednjih nekoliko godina, stoga su HGK i Udruženja poseban dio Position papera posvetili ovom segmentu.

“Trenutno procijenjeni ukupni kapacitet za izgradnju geotermalnih elektrana je 1000 MW, a dosad je izgrađena samo jedna elektrana priključne snage 10 MW. Država je za geotermalne projekte Programom državnih potpora ‘ponudila’ kvotu od samo 20 MW. Natječaj na kraju nije ni objavljen. Trenutni pristup, koji geotermalnu energiju tretira i unutar okvira namijenjenih ugljikovodicima, stavlja je u daleko nepovoljniji položaj od ostalih OIE. Ovi projekti zaslužuju specifičan pristup s obzirom na njihovu ekološku održivost, kapacitet za doprinos lokalnim zajednicama te potencijal za smanjenje ovisnosti o uvoznoj energiji”, istaknuo je Dragutin Domitrović, predsjednik Radne skupine za geotermalnu energiju HGK, koja djeluje u sklopu Udruženja.

“Ovo nije samo pitanje povećanja kapaciteta proizvodnje OIE, odnosno problematike njihovih investitora. Infrastrukturna ulaganja u elektroenergetsku mrežu koja su potrebna važna su stavka za proizvodnju, odnosno samodostatnost, za sigurnost opskrbe, ali i za potrošnju OIE i sve veću elektrifikaciju. Ta mreža je kralježnica zelene tranzicije. Ovo se tiče svih”, poručila je zaključno Šćulac.

Iz HGK i Udruženja ponovno su pozvali na konkretne mjere u što kraćem roku. Tri ključna poteza su osnivanje Međuresorne radne skupine i lex specialis budući da bi novi specijalizirani zakon bilo moguće donijeti u puno kraćem roku nego da se krene usklađivati sve postojeće te donositi nove propise, kao i donošenje Zakona o geotermalnoj energiji.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Hrvatska: Sektor vetra suočava se sa rastućim preprekama 20 godina nakon prve vetroelektrane

Pre dvadeset godina, Hrvatska je otvorila svoju prvu vetroelektranu, projekat kompanije Adria Wind Power, koji je označio prvi korak zemlje ka komercijalnoj proizvodnji električne energije iz vetra. Put do realizacije ovog projekta bio je težak i dugotrajan — trajao...

Hrvatska: Proizvodnja električne energije i ugljikovodika porasla u aprilu 2025.

Prema kratkoročnim statistikama energetike Hrvatske, neto proizvodnja električne energije u Hrvatskoj u aprilu 2025. iznosila je 1.209 GWh, što predstavlja povećanje od 9% u odnosu na 1.109 GWh proizvedenih u aprilu 2024. Hidroelektrane su i dalje bile vodeći izvor proizvodnje,...

Hrvatska: INA prijavljuje neto dobit od 156 miliona evra za 2024. i odobrava isplatu dividendi u iznosu od 120 miliona evra

Hrvatska naftna kompanija INA predstavila je konsolidovane i nekonsolidovane finansijske izveštaje za 2024. godinu na ovogodišnjoj Skupštini akcionara, zajedno sa izveštajem nezavisnog revizora. U 2024. godini, INA je ostvarila neto dobit od nešto više od 156 miliona evra. Od tog...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!