Zahvaljujući između ostalog i zalaganju HGK i Udruženja od tada pa do danas donesena je Uredba za energetsko odobrenje, kao i Pravila o priključenju na distribucijski i prijenosni sustav te Mrežna pravila. Donesena je i izmjena i dopuna Pravilnika o jednostavnim građevinama koja ide u prilog sunčanim i agrosunčanim elektranama snage do 10 MW. Riješeni su skoro svi zahtjevi za energetsko odobrenje za projekte koji su ranije krenuli s razvojem i na koje se primjenjuje prijelazna regulativa.
No, zbog kašnjenja podzakonskih akata te sporih administrativnih procedura općenito, udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj pada. Nije izgledno da ćemo ispuniti planove postavljene u NPOO-u, točnije cilj od 1500 MW novih projekata obnovljivih izvora energije do kraja 2024.
“Područje obnovljivih izvora energije ne treba deklarativnu i načelnu podršku. Trebamo nastaviti s konkretnim mjerama i potezima. To nije moguće uz pojedinačne mjere bez vizije cjeline. Treba nam bolja suradnja svih ključnih dionika u energetici i pretvaranje riječi u djela. Nadamo se da će naš novi Position Paper pomoći na tom putu”, poručila je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac.
Novi Position paper predstavljen je na današnjoj konferenciji za medije u HGK. Najveće kašnjenje je kod naknade za priključenje, koja ni nakon 554 dana nije poznata. Paradoksalno, zaštita okoliša je još uvijek najdulja procedura. Toliko traje da se može dogoditi da investitor izgubi već dodijeljeno energetsko odobrenje dok čeka.
Predsjednik Udruženja obnovljivih izvora energije HGK Ivo Čović izrazio je zabrinutost zbog trenutnog stanja, naglašavajući probleme u regulativi.
“Nerijetko se događa da podzakonski akti nisu usklađeni i dolazi do kolizija jer se ne ažuriraju istovremeno. Primjerice spremnike energije jedan dio regulative definira, dok u drugom uopće nisu spomenuti. Gotovo da nema područja gdje tumačenja odredbi različitih javnih tijela ne predstavljaju problem”, kaže Čović.
Naglasio je da Udruženje kao glavnu prepreku za daljnji razvoj sektora vidi u nepoznatom iznosu naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu, čiju odluku HERA odgađa još od kraja 2022. godine.
Geotermalni projekti postaju ključna komponenta zelene tranzicije u posljednjih nekoliko godina, stoga su HGK i Udruženja poseban dio Position papera posvetili ovom segmentu.
“Trenutno procijenjeni ukupni kapacitet za izgradnju geotermalnih elektrana je 1000 MW, a dosad je izgrađena samo jedna elektrana priključne snage 10 MW. Država je za geotermalne projekte Programom državnih potpora ‘ponudila’ kvotu od samo 20 MW. Natječaj na kraju nije ni objavljen. Trenutni pristup, koji geotermalnu energiju tretira i unutar okvira namijenjenih ugljikovodicima, stavlja je u daleko nepovoljniji položaj od ostalih OIE. Ovi projekti zaslužuju specifičan pristup s obzirom na njihovu ekološku održivost, kapacitet za doprinos lokalnim zajednicama te potencijal za smanjenje ovisnosti o uvoznoj energiji”, istaknuo je Dragutin Domitrović, predsjednik Radne skupine za geotermalnu energiju HGK, koja djeluje u sklopu Udruženja.
“Ovo nije samo pitanje povećanja kapaciteta proizvodnje OIE, odnosno problematike njihovih investitora. Infrastrukturna ulaganja u elektroenergetsku mrežu koja su potrebna važna su stavka za proizvodnju, odnosno samodostatnost, za sigurnost opskrbe, ali i za potrošnju OIE i sve veću elektrifikaciju. Ta mreža je kralježnica zelene tranzicije. Ovo se tiče svih”, poručila je zaključno Šćulac.
Iz HGK i Udruženja ponovno su pozvali na konkretne mjere u što kraćem roku. Tri ključna poteza su osnivanje Međuresorne radne skupine i lex specialis budući da bi novi specijalizirani zakon bilo moguće donijeti u puno kraćem roku nego da se krene usklađivati sve postojeće te donositi nove propise, kao i donošenje Zakona o geotermalnoj energiji.
