Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaHrvatska: Investicija u...

Hrvatska: Investicija u TE-TO Osijek vrijedna 450 milijuna eura

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Termoelektrana-toplana Osijek do 2017. godine trebala bi dobiti novi energetski blok za opskrbu električnom i toplinskom energijom te industrijskom parom koji će promijeniti energetsku sliku Hrvatske. Ova greenfield investicija, koja obuhvaća Osijek i okolicu vrijedna je 450 milijuna eura, a prezentaciji je danas nazočio i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak…

Ovaj energetski blok jačine oko 600 megavata koji će omogućavati 58 posto iakoristivosti energije za Osijek i okolicu prva je ovakva investicija na području Slavonije, kaže ministar.

„Sramota je da se potrošači u ovoj regiji snabdijevaju izvorima struje, koji u 95 postotnom iznosu dolaze iz drugih dijelova Hrvatske. Mi nemamo proizvodne kapacitete u istočnom dijelu Hrvatske i de facto samo 5 posto potrošača iz regije mi imamo snabdijeveno s izvorima s ove lokacije u Osijeku“, istaknuo je Vrdoljak.

Utjecaj projekta TE-TO Osijek u cjelokupnoj proizvodnji HEP-a je oko 20 posto, a količina energije koju će proizvoditi bit će 44 posto veća od one koju proizvodi nuklearna elektrana Krško. Utjecat će i na BDP.

„Jer ondje ide proizvodnja, drugo, zaposlit će se ljudi tijekom izgradnje do kraja 2017. godine, njih stotine, nakon izgradnje stotine i u održavanju i u samom radu Bloka, a onda će lokalna uprava imati direktni benefit od renti, koje će dosezati nekoliko desetaka milijuna kuna“, rekao je Vrdoljak.

Efikasnost ovog postrojenja potvrdio je i član uprave HEP-a Perica Jukić.

„S ovog postrojenja se visoko učinkovito iskorištava kemijska energija plina kojeg morate potrošiti na tom postrojenju za ove dvije kategorije proizvodnje, znači za električnu i toplinsku energiju. I zato se efikasnost ovakvog postrojenja u zimskom postrojenju, kad to možete najviše iskoristiti, znači kada je hladno, kreće čak do 70 posto“, naglasio je Jukić.

U budućnosti će se manje novaca trošiti na prijenos energije. Izgradnja bi trebala krenuti u proljeće iduće godine.

Izvor Cronenergo

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Komunikacija industrije: Zašto je strateška komunikacija postala ključni stub politike, investicija i tehnološke realizacije u energetskom i proizvodnom sektoru Evrope

Industrijska Evropa ulazi u period koji karakteriše strukturna transformacija, a ne postepene promene. Energetski sistemi se dekarbonizuju pod udruženim uticajem klimatske politike, industrijske strategije i globalne tehnološke konkurencije. Proizvodni sistemi se digitalizuju i elektrifikuju. Kapital se usmerava kroz zelene...

Cross-border integracija: Uspeh po formi, prenosioc rizika po suštini — i Srbija u centru

Godinama je regionalna energetska politika počivala na uverenju da je integracija tržišta ključ stabilnosti: više povezivanja, više razmene, više usklađenosti sa EU pravilima i mehanizmima. I to se u velikoj meri i dogodilo. SEE je integrisanija nego ikada. Tržišta...

OIE bez dovoljne stabilnosti: Srbija u srcu regionalne volatilnosti

U Jugoistočnoj Evropi tranzicija električne energije dobila je snažnu političku i investicionu dinamiku. Rumunija ponovo snažno razvija vetar i solar, Bugarska ubrzano podiže solarne kapacitete, Grčka je ušla u izvanredno brz ciklus izgradnje fotonaponskih sistema, a Srbija takođe ulazi...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!