Ina kreće u investiciju vrijednu više od 100 milijuna kuna, pilot projekt istraživanja nekonvencionalnih ležišta plina u panonskom dijelu Hrvatske te očekuje da će se projekt realizirati do kraja godine. Istakla je to Lilit Cota, direktorica Inine Službe istražnih projekata, na 28. Međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin u Opatiji.
Ina se, naime, priprema na ispitivanja tri ležišta na pet lokacija u Panonskom dijelu Hrvatske – nekonvencionalne izvore nafte u Posavini, plinske šejlove u Međimurju i slabopropusne pješčenjake u Podravini.
Na tržištu Europe se ne očekuje boom nekonvencionalnih izvora u sljedećih deset godina, no mi očekujemo da ćemo postići malo boom na hrvatskom tržištu i postići benefiti kroz povećanje kopnenih rezervi plina – istakla je Cota.Govoreći o predviđanjima energetskog miksa na globalnoj razini, Cota je naglasila da budućnost leži i dalje na fosilnim gorivima, biomasa opada, a ugljen se i dalje iznenađuje dobro drži. Dokazane svjetske rezerve plina na svjetskoj razini iznose 210 trilijuna kubnih metara, nastavila je, a procjene plina iz šejlova (plin iz škriljevaca) su gotovo na istoj razini. I dok cijene plina uglavnom rastu, u SAD-u je zbog šejlova priča drugačija i cijene je niža nego u Europi. Europski projekti, između ostalog, ne mogu biti konkurentni i zbog troškova bušotine koji su u SAD-u daleko manji: prosječno oko pet milijuna dolara, dok je Europi između 11 i 20 milijuna dolara.
Poljska je prva otvorila vrata istraživanjima nekonvencionalnih ležišta, no mnoge zemlje u Europi zapravo nisu otvorene za ovakvu vrstu istraživanja.A donosi li liberalizacija tržišta Hrvatskoj zaista niže cijene plina? Energetski stručnjak Stevo Kolundžić gleda to kroz dva pristupa. Prema iskustvima drugih zemalja, cijene su nakon uvođenja procesa liberalizacije počele padati, a zatim su rasle. No pitanje je koliko bi rasle da nije bilo liberalizacije.
Osobno mislim da bi cijene bile i znatno veće da nije pokrenut proces liberalizacije u Europi – vjeruje Kolundžić koji je ponovio da su se na tržištu plina već dogodile tektonske promjene kroz utjecaj američke priče i njihove proizvodnje plina iz šejla za koji su već pronašli kupce u Europi. Činjenica je da su pale cijene plina otkako se priča s plinom iz šejlova ‘zavaljala’, ali pale si i zato jer je Katar, poslije Rusije jedan od najvećih izvoznika plina, tada izgubio tržište u Europi. S druge strane, dogodila se i Fukushima, Kina i Indija se javljaju kao uvoznici, a sada i Australija raste s izvozom plina. Postojeća tri tržišta plina, SAD, Europa i Daleki Istok, još su se više diferencirala u cijeni. I teško je reći u kojem će omjeru Australija utjecati.
Izvor SEEbiz