Jedna od četiri kompanije kojoj Vlada nije dodijelila koncesiju za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na kopnu jest, kako neslužbeno doznaje novi list, ruski Gazprom Neft, dio Gazproma – najmoćnije ruske, i jedne od najjačih naftnih kompanija u svijetu.
Njihova ponuda, može se čuti, nije formalno zadovoljila uvjete natječaja odnosno nisu ponudili dovoljno bankarskih garancija koje su se tražile, no moguće je da su u hrvatskoj “odbijenici” Rusima svoje prste imali i Amerikanci, koji su se već ranije protivili ulasku Rusa u Inu, piše Novi list.
Ostale tri kompanije koje nisu zadovoljile uvjete natječaja su, doznajemo, britanski Ardent Oil, pakistanski Oil&Gas Development, kao i kanadski Bankers Petroleum, kojem je prvotno dodijeljena koncesija za jedno od tri polja uz Savu, no kasnije je povučena zbog incidenta kojeg su Kanađani početkom travnja imali na svom naftno-plinskom polju u Albaniji.
Ta je kanadska koncesija za polje uz Savu prebačena drugoj kanadskoj tvrtki, Vermilion Zagreb Explorationu, koja je dobila dozvolu za istraživanje i eksploataciju na ukupno četiri polja – jedno uz Dravu i tri uz Savu, na kojima se u prvih pet godina koncesije obavezala na ukupno 11 istražnih bušotina. Tek bi one trebale pokazati ima li komercijalnih nalazišta nafte i/ili plina.
Nigerijska tvrtka Oando je dobila koncesiju na jednom od tri polja uz Dravu , Ina također, i to na području zbog kojeg se već dulje vrijeme spori s Vladom. Za to je područje Ina već prije imala koncesiju no Vlada joj ju je oduzela, tvrdeći da Ina na tom polju nije napravila dovoljno. Kako se neslužbeno može čuti, država od Ine očekuje da od tog spora odustane.
Novom koncesijom Ina se na kopnu obavezala, doznaje Novi list, na pet istražnih bušotina kroz prvih pet godina, a nigerijski Oando na sedam njih, također na samo jednom polju, što je, po svemu sudeći, bila najbolja od svih ponuda, koju Agencija za ugljikovodike nije mogla odbiti.
Izvor; SEEbiz
