Plinovodi u Hrvatskoj i LNG terminal računaju na pomoć iz CEF fonda.
Euractiv ekskluzivno donosi rezultate studije ekološkog think tanka E3G koja će biti objavljena ovoga tjedna, koja otkriva da Europska unija riskira rasipanje ogromnog novca na gradnju plinske infrastrukture zbog straha od obustave isporuka ruskog plina preko Ukrajine. Plinski pravci za koje se plaća preko Connecting Europe Facility-a za izgradnju međudržavne infrastrukture, neće biti iskorišteni jer neće biti dovoljno potrebe za plinom koji bi opravdao njihovu gradnju, navodi se. E3G studija navodi da EU procjene investicija u plinsku infrastrukturu precjenjuju potražnju za plinom čak 72%, u odnosu na ciljeve energetske učinkovitosti koji bi trebali biti dosegnuti do 2030. “Postoji ozbiljan rizik od trošenja novca poreznih obveznika na subvencioniranje ‘mrtve plinske infrastrukture’ koja neće biti korištena”, stoji u studiji. CEF je alocirao 5,85 milijardi eura u plinske projekte diljem EU.
Na listi za alokaciju trenutno se nalazi 107 plinskih projekata ukupne vrijednosti 53 milijarde eura, a koji će projekti biti sufinancirani i prema kojim kriterijima još nije jasno. Ova vijest itekako se tiče Hrvatske i investicijskih planova Plinacra i LNG Hrvatske. Naime, novi plinovodni pravac Bosiljevo-Karlovac-Lučko-Zabok-Rogatec, koji bi se trebao početi graditi 2018. je priznat od strane EU kao Projekt od zajedničkog interesa (PCI). Takvi projekti mogu dobiti značajnu financijsku potporu od zajedničkih europskih fondova poput CEF-a, na kojeg računa i Plinacro. Procijenjena investicijska vrijednost tog plinovodnog pravca iznosi oko 110 milijuna eura, pa bi novac iz EU fondova mogao značajno olakšati njihovu realizaciju. I LNG Hrvatska podnijela je zahtjev na natječaj CEF-a za sufinanciranje dijela aktivnosti na pripremi gradnje LNG terminala na Krku, o čemu smo pisali OVDJE. Potražnja za plinom u Uniji pala je za devet posto u posljednjoj dekadi, te će nastaviti padati s obzirom na postavljene ciljeve energetske učinkovitosti, upozorava studija. Mjere energetske učinkovitosti trebale bi smanjiti potrebu za uvozom plina za 174 milijuna tona ekvivalenata nafte do 2030., što je više od 20 puta projektiranog volumena uvoza Južnim plinskim koridorom, te dva puta više od projektiranog uvoznog kapaciteta svih plinskih projekata čije financiranje se razmatra preko CEF-a. Osim Južnog plinskog koridora ostali potencijalni CEF-ovi projekti odnose se na gradnju LNG terminala u Poljskoj, na Baltiku, u Švedskoj, Belgiji, Irskoj, Malti, Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Grčkoj i Rumunjskoj.
Izvor; energetika-net
