Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaHrvatska: Država će...

Hrvatska: Država će korisnicima socijalne pomoći plaćati račune za struju

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img

Za petnaestak dana Ministarstvo socijalne politike moglo bi Vladi, a Vlada zatim javnosti, predstaviti nove mjere pomoći najugroženijima – korisnicima socijalne pomoći, u plaćanju računa za energiju.

Kako se za sada može čuti, Energetski institut “Hrvoje Požar” za Vladu treba definirati što su, odnosno kolike su minimalne količine energije – struje, plina, grijanja – bez kojih ni jedno kućanstvo ne bi smjelo biti, a zatim će Vlada svojim uredbama definirati koji je maksimum prihoda koji kućanstvo na tu energiju smije potrošiti.

Primjerice, Vlada može odlučiti da se iz proračunskog fonda pomoći trošak energije sufinancira svakom kućanstvu kojem mjesečni trošak energije prelazi 15 posto ukupnih prihoda, ali, kako se za sada čini, samo onima koji primaju neku vrstu socijalne pomoći. Onih kojima računi za energiju premašuju deset ili 15 posto ukupnih prihoda, daleko je više od korisnika socijalne pomoći, no činjenica je da si Vlada s ovim proračunom takav trošak ne može priuštiti. To je vjerojatno i razlog zbog kojeg u Hrvatskoj zakonom još nije definirano tzv. energetsko siromaštvo, kao što je slučaj u zemljama EU.

Prema uvriježenoj europskoj definiciji, energetsko siromašno kućanstvo je ono koje si ne može priuštiti “adekvatne energetske usluge s najviše deset posto svojih prihoda”. U Europi je energetski siromašan već svaki sedmi stanovnik, a podaci pokazuju da si, primjerice, čak 65 posto bugarskih kućanstava ne može priuštiti adekvatnu količinu grijanja zimi, jednako tako 25 posto Poljaka, deset posto Talijana, 15 posto Mađara. Mnoge države u Europi imaju fond za energetski siromašne, bez obzira na to primaju li socijalnu pomoć ili ne.

Naše će se mjere, prema svemu sudeći, odnositi samo na primatelje socijalne pomoći, ne i na ostale energetski siromašne, poput umirovljeničkih kućanstava, nezaposlenih i tako redom. Energetsko je siromaštvo situacija u kojoj kućanstvo velik, nerazmjeran dio svojih prihoda troši na podmirivanje osnovnih računa za energiju, i ono se, dakako, ne mora nužno poklapati sa statusom primatelja socijalne pomoći prema drugim kriterijima.

Ni u novom Zakonu o energiji, kojim država predviđa osiguran socijalni minimum energije ugroženima, ni u novom Zakonu o tržištu energije, država još nije definirala naše energetsko siromaštvo, čime bi i broj korisnika pomoći vjerojatno bio daleko veći od 250.000, koliko ih sada prima neki oblik novčane socijalne pomoći.

Izvor SEEbiz

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Potreban kompromis između izgradnje energetskih kapaciteta i zaštite prirode

Decenijama su Vlade Crne Gore najavljivale izgradnju novih izvora energije i velikih infrastrukturnih projekata neophodnih za ekonomski razvoj. Gotovo svi su zaustavljeni praktično u idejnoj fazi - zbog protesta građana, lokalnih vlasti, nevladinih organizacija i drugih koji su tražili...

Region JIE: Cene električne energije kretale su se između 66 i 91 evra evra/MWh u 19. nedelji

  U 19. nedelji cene električne energije u regionu jugoistočne Evrope porasle su u odnosu na prethodnu sedmicu, u proseku za 25%, usled veće potražnje za električnom energijom, pada proizvodnje energije vetra i povećanja cene fjučersa za emisije CO2. Većina tržišta dostigla...

Hrvatska: Neto proizvodnja električne energije dostigla 1,46 TWh u martu

Neto proizvodnja električne energije u Hrvatskoj u martu 2024. iznosila je 1.457 GWh, što je za 13,4% manje u odnosu na mart prošle godine (1.682 GWh), pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U martu je u hidroelektranama proizvedeno 782 GWh električne...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!