Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaGodina za investiranje...

Godina za investiranje u energetiku

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Ugovorene investicije u energetiku ove godine biće oko milijardu evra, kaže ministarka Zorana Mihajlović. Raspisaće se javni poziv za investitore koji žele da grade male hidroelektrane, a planira se i izgradnja novog gasovoda, kako bi Srbija bila energetski bezbedna.

Ove godine očekuje se ugovaranje više od milijardu evra investicija u energetiku, rekla je ministarka energetike, razvoja i zaštite životne sredine Zorana Mihajlović.

Prema rečima ministarke Zorane Mihajlović reč je o velikim investicijama koje će se, kako se planira, realizovati narednih godina.

“Ako govorimo o malim hidroelektranama, energetskom sporazumu sa Italijanima, potpisanom memorandumu sa nemačkom kompanijom RWE za termoelektranu ‘Nikola Tesla B3’ o 2013. može da se govori kao o godini u kojoj će biti dogovoreno milijardu evra investicija”, rekla je agenciji Beta ministarka Mihajlović.

Kako kaže, priotiteti u elektroenergetici su pre svega izgradnja reverzibilne hidroelektrane “Bistrica” na Limu, koja treba da obezbedi da Srbija ima dovoljno struje u vreme najveće potrošnje, i otvaranje rudnika uglja i izgradnja teremoelektrane Štavalj, kod Sjenice.

“Očekujem da već u prvom kvartalu 2013. imamo razgovore sa potencijalnim investitorirma”, kaže ministarka i dodaje da će tokom januara, u saradnji sa opštinama, raspisati javni poziv za zainteresovane investitore koji žele da grade male hidroelektrane.

Kako kaže ministarka, razgovaraće se sa svima koji žele da učestvuju u korišćenju potencijala obnovljivih izvora energije.

“To je prvi put da se javno, transparentno i pregledno pojave sve lokacije koje su slobodne i da oni koji su zainteresovani na isti takav način dođu do energetskih dozvola”, kaže Zorana Mihajlović.

Kako je precizirala, investitorima će biti ponuđeno 140 lokacija za izgradnju, a kada budu istražene i druge lokacije, biće objavljeni novi javni pozivi za dodelu energetskih dozvola.

Jednostavnije procedure

Mihajlovićeva ističe da će Ministarstvo ove godine raditi na skraćenju procedure i smanjenju broja dozvola – sa oko 27, na pet do sedam potrebnih za izgradnju.

“Osnovni prioriteti rada Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine u 2013. godini biće povećanje energetske efikasnosti, izgradnja novih infrastukturnih objekata i iskorišćenje potencijala obnovljivih izvora energije”, navodi Zorana Mihajlović.

Ministarstvo energetike je, kako kaže, predstavilo projekte koji su u toku ili su u planu, u vrednosti od sedam milijardi evra, ali da nije moguće ostvariti toliki ulaz investicija u jednoj godini.

“Realizacija planiranih investicija u energetici od sedam milijardi evra može se očekivati u periodu od pet do sedam godina”, smatra ministarka.

Prema njenim rečima, pripremljen je Predlog zakona o međunarodnom gasovodu “Južni tok” i dostavljen Vladi. Početak izgradnje tog gasovoda u Srbiji očekuje se početkom ove godine.

“Značajno je da se što pre krene, ne samo u Srbiji, a u Rusiji je izgradnja već počela. To znači da za tri do četiri godine možemo da očekujemo i drugi pravac dotoka gasa”, smatra ministarka i dodaje da će ugovor o izgradnji dvosmernog gasovoda – interkonekcije između Srbije i Bugarske, omogućiti Srbiji da bude energetski bezbedna.

Gas i iz Azerbejdžana

“Ne samo da dobijamo još jedan put snabdevanja, već i još jednog snabdevača, jer kroz gasovod Niš-Dimitrovgrad treba da dolazi azerbejdžanski gas, a ne ruski”, ističe ministarka.

Prema njenoj proceni, tako će troškovi transporta biti niži od sadašnjih kroz Mađarsku, koji je za sada jedini za snabdevanja Srbije gasom. Ti troškovi sada iznose 40 dolara za 1.000 kubnih metara gasa.

Ona je posebno naglasila da u Ministarstvu energetike funkcioniše tim za borbu protiv kriminala i korupcije, ali ne želi da iznosi podatake o slučajevima korupcije i kriminala koji se istražuju.

Ministarka Mihajlović je samo naglasila da se radi o “velikim stvarima” u elektroenergetici, gasu i drugim oblastima energetike, i u oblasti zaštite od zagađenja.

“Svi predmeti će u jednom trenutku biti predstavljeni, javnost će s tim biti upoznata koliko je moguće, a obrađeni predmeti biće predati tužilaštvu”, zaključila je ministarka Mihajlović.

Energetski resursi na Kosovu

U pregovorima vlada Srbije i Kosova u Briselu treba razgovarati i o energetskim resursima, rekla je ministarka Zorana Mihajlović.

Kako kaže ministarka, srpska delegacija je dva puta bila u Briselu i tehnički razgovori o pitanjima iz energetike već su na neki način počeli.

Mihajlovićeva ističe da Beograd hoće da razgovara i svemu što je u vezi sa Kosovom. “Nećemo da razgovaramo samo o odnosima u prenosnim mrežama i tome da li ima električne energije na severu Kosova ili nema, nego hoćemo da razgovaramo o prirodnim resursima”, kaže ministarka energetike.

Zorana Mihajlović naglašava da je južna srpska pokrajina po bogatstvu uglja na drugom mestu u Evropi i da je to ogroman prirodni resurs o kojem se dve vlade moraju dogovoriti uz prisustvo međunarodnih institucija i Evropske komisije.

Izvor RTS

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Rumunija: Potrošnja struje i proizvodnja energije u prvih sedam meseci 2025.

Potrošnja električne energije u Rumuniji u prvih sedam meseci 2025. godine dostigla je 29,37 TWh, što je povećanje od 0,1 % u odnosu na isti period 2024. Industrijska potrošnja smanjena je za 1 % i iznosila je 22,11 TWh,...

Crna Gora: Energy 2 dobila dozvolu za izgradnju vetroparka Sinjajevina I

Crnogorska kompanija Energy 2 dobila je odobrenje za početak izgradnje vetroparka Sinjajevina I u Lipovskoj Bistrici kod Kolašina. Agencija za zaštitu životne sredine prihvatila je procenu uticaja projekta na životnu sredinu, potvrdivši da ispunjava zakonske zahteve i uključuje mere...

Hrvatska: Instalirano više od milion pametnih brojila

Nacionalni program Hrvatske za zamenu tradicionalnih brojila za električnu energiju pametnim uređajima brzo napreduje. Državno preduzeće HEP je instaliralo više od milion pametnih brojila od ukupno 2,6 miliona, a očekuje se da će kompletna implementacija biti završena do 2029....
Supported byspot_img
error: Content is protected !!