Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaEvropu čeka skupa...

Evropu čeka skupa zima kako rastu cene električne energije

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Rekordan rast cena energije, koji je podigao evropske troškove za električnu energiju do višegodišnjih maksimuma, verovatno neće popustiti do kraja godine, što ukazuje na skupu zimsku grejnu sezonu za potrošače.

Ključni referentni ugovori o električnoj energiji u EU i Francuskoj udvostručeni su tokom ove godine usled uzajamnog uticaja više faktora, od ekonomskog oporavka Azije – koji je doveo do skoka cena uglja i gasa – do političke volje da se podignu evropske dozvole za emisiju ugljen-dioksida, viših cena nafte i niske lokalne proizvodnje iz obnovljivih izvora.

Referentni ugovor o električnoj energiji EU, nemački Cal 2022 za bazno opterećenje, postavio je u petak novi rekord od 97,25 evra po megavat satu (MWh), dok je njegov francuski ekvivalent iznosio rekordnih 100,4 evra po MWh.

Iako se obrasci snabdevanja vetrom i isporuke ruskog gasa smatraju tržišnim džokerima, trenutna situacija znači da je verovatan pad snabdevanja električnom energijom, kažu trgovci i analitičari.

Gledajući četvrti kvartal i početak zime, i promptne i terminske cene crpe snagu iz oskudnih osnova snabdevanja, dok prognozirano hladno i suvo vreme ukazuju na održivu potražnju i skromno snabdevanje hidroenergijom.

„Svi naši pokazatelji o vremenu i tržištu goriva se povećavaju“, rekao je Georgy Slavov, šef osnovnog istraživanja brokera Marex Spectron.

Najveća nepoznanica je gasna konekcija Severni tok 2 (NS 2) od ​​Rusije do Nemačke, koja bi mogla da počne sa radom u 2021. godini i snažno poveća evropske zalihe gasa.

Sa oko 70% popunjenosti, skladišta gasa su na nižem nivou nego obično nakon slabe uvozne godine u kojoj su azijski kupci ugrabili tečni prirodni gas (LNG), a evropska industrija se oporavila brže od očekivanog u odnosu na smanjenu potražnju usled krize izazvane virusom Covid-19.

U ovo doba prošle godine zalihe su bile na 93%, pokazali su podaci industrijske grupe GIE.

Izgradnja gasovoda NS 2 od 55 milijardi kubnih metara godišnje je završena, spremna da udvostruči ruski kapacitet za izvoz gasa preko Baltičkog mora, ali nemački regulator još nije dao zeleno svetlo, što bi moglo potrajati mesecima.

„Čim tržište shvati da kroz njega protiče realni tok, tržište gasa će ići na dole“, rekao je Slavov.

Potražnja elektrana za gasom bila je velika usled nižih prosečnih brzina vetra u Evropi, čime je bila ograničena proizvodnja energije iz vetroelektrana.

Analitičari ICIS Energy kažu da se očekuje da će proizvodnja energije vetra u Nemačkoj u naredne dve sedmice iznositi u proseku samo 5 gigavata (GW) dnevno u poređenju sa prosekom od preko 10 GW tokom tri prethodna septembra.

To je samo desetina potencijalnog kapaciteta.

„Ako ponovo bude perioda u kojima pada proizvodnja vetra, što je u prirodi vetra, ponovo će doći do visokih cena“, rekao je analitičar ICIS Energy Roy Manuell.

Takođe, malo je verovatno da će se umanjiti drugi troškovi koji utiču na cene električne energije, poput dozvola za emisiju ugljen-dioksida.

Referentni ugovor za CO2 u Evropskoj uniji, koji trenutno iznosi 62,4 evra po toni, i dalje ostaje nedaleko od rekordno visokih vrednosti zabeleženih ove nedelje, podstaknut ambicioznijim klimatskim ciljevima koji povećavaju trošak zagađenja, ali i time što visoka proizvodnja električne energije znači da je kupcima potrebno više dozvola.

U složenim interakcijama između goriva i ugljen-dioksida, potražnja za ugljem je porasla jer proizvođači energije nastoje da izbegnu visoke cene gasa.

S obzirom da postrojenja na ugalj emituju dvostruko veću količinu ugljen-dioksida u odnosu na gasna postrojenja, to je zauzvrat dovelo do veće potražnje i viših cena dozvola za CO2.

Evropske cene uglja za proizvodnju električne energije su na 12-godišnjem maksimumu, i na 13-godišnjem u Aziji.

Najmanje jedan faktor, dostupnost nuklearnih kapaciteta u velikom izvozniku električne energije, Francuskoj, trebao bi doneti mir jer su inženjeri naporno radili na poboljšanju flote – iako je u čitavoj Evropi slika nuklearne energije izmešana.

Trenutna dnevna raspoloživost nuklearne energije u Francuskoj iznosi između 45 GW i 47 GW u septembru, što je oko 73-75% ukupne instalisane snage i za 6 do 7 GW iznad petogodišnjeg proseka, prema podacima ICIS-a pribavljenim od mrežne kompanije RTE.

Dostupnost u novembru i decembru trebalo bi da dostigne blizu 90%.

Izvor: reuters.com

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija: Fortenova Grupa prodaje 21 Maxen benzinsku stanicu u okviru strategije prodaje imovine

Fortenova Grupa nastavila je proces prodaje imovine nasledjene od bivšeg Agrokora. Prema slovenačkim medijima, najnovija transakcija odnosi se na 21 samouslužnu Maxen benzinsku stanicu koju upravlja M-Energija, kompanija unutar maloprodajne mreže Mercator. Ovim portfoliom, M-Energija postaje četvrti po veličini operater...

Region: Nuklearna elektrana Krško premašila planiranu proizvodnju u avgustu 2025.

U avgustu 2025. godine, nuklearna elektrana Krško, u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske, proizvela je 505.322 MWh neto električne energije, što je 1,06% više od planirane proizvodnje od 500.000 MWh. U istom mesecu prethodne godine elektrana je proizvela 503.751...

Srbija: Vlada odobrila Prostorni plan za gasovod MG14

Vlada Srbije usvojila je uredbu kojom se definiše Prostorni plan za glavni gasovod MG14, projekat dug 146 kilometara koji ide od Orljana kod Niša, preko Leskovca i Vranja, do granice sa Severnom Makedonijom. Trasa će obuhvatiti i područja Vladičinog...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!