Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeEvropa: Udeo obnovljive...

Evropa: Udeo obnovljive energije u EU 2023. godine dostigao 24,5%, i dalje ispod ciljeva za 2030. godinu

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Eurostat, statistički ured EU, objavio je izveštaj o obnovljivim izvorima energije za 2023. godinu, u kojem se navodi da je 24,5% bruto finalne potrošnje energije u EU poteklo iz obnovljivih izvora, što predstavlja povećanje od 1,4 procentna poena u poređenju sa 2022. godinom. Ipak, ovaj broj i dalje zaostaje 18 procentnih poena u odnosu na cilj EU za 2030. godinu, koji iznosi 42,5%. Da bi se dostigao ovaj cilj, potrebno je godišnje povećanje od 2,6 procentnih poena u periodu od 2024. do 2030. godine.

Švedska prednjači u EU po usvajanju obnovljivih izvora energije, sa 66,4% bruto finalne potrošnje koje dolazi iz obnovljivih izvora u 2023. godini. Ovo je uglavnom rezultat korišćenja čvrstih biogoriva, hidroelektrana i energije vetra. Finska se nalazi na drugom mestu sa 50,8%, dok Danska zauzima treće mesto sa 44,9%, pri čemu obe zemlje uglavnom koriste čvrsta biogoriva, vetar i hidroenergiju.

Na suprotnom kraju spektra, Luksemburg je zabeležio najmanji udeo obnovljivih izvora, sa 11,6%, dok Belgija (14,7%) i Malta (15,1%) takođe zaostaju za prosekom EU.

Rast proizvodnje obnovljive električne energije u EU između 2013. i 2023. godine uglavnom je bio podstaknut širenjem vetroenergije i solarnih panela. U 2023. godini, obnovljiva električna energija činila je 45,3% bruto potrošnje električne energije, u poređenju sa 41,2% u 2022. godini. Od toga, energija vetra činila je 38,5%, dok je hidroenergija doprinosila sa 28,2%. Solarna energija, koja je najbrže rastući obnovljivi izvor, činila je 20,5%, dok su čvrsta biogoriva imala udeo od 6,2%, a drugi čisti izvori 6,6%.

Solarna energija je doživela izuzetan rast, sa udelom od samo 1% u 2008. godini, koji je porastao na 252,1 teravat-sat (TWh) u 2023. godini. Austrija prednjači u EU po proizvodnji obnovljive električne energije, sa 87,8% svoje potrošnje koja dolazi iz obnovljivih izvora, dok su Švedska sa 87,5% i Danska sa 79,4% takođe na visokom nivou. Države poput Portugala (63,0%), Španije (56,9%) i Finske (52,4%) takođe imaju značajan udeo obnovljive električne energije.

S druge strane, zemlje poput Malte (10,7%), Češke (16,4%), Luksemburga (18,0%) i Mađarske (19,5%) imaju udeo obnovljive električne energije manji od 20%.

Zanimljivo je da su Norveška i Albanija, koje nisu članice EU, proizvele više obnovljive električne energije nego što su potrošile u 2023. godini, što je rezultiralo udelom obnovljive energije većim od 100%.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Cene Brent nafte i TTF gasa rastu usled geopolitičkih tenzija, dok CO₂ dozvole blago padaju

Tokom druge nedelje jula, Brent nafta na ICE tržištu za front month fjučers uglavnom je pratila rastući trend. Izuzetak je bio četvrtak, 10. jul, kada je cena zatvaranja pala za 2,2% u odnosu na prethodni dan, dostigavši najnižu cenu...

Evropa: Cene električne energije pale početkom jula usled povećane proizvodnje solarne energije, a očekuje se rast zbog smanjenog vetra i povećane potražnje

Tokom druge nedelje jula, prosečne cene električne energije su opale u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. Izuzetak su tržište Velike Britanije N2EX i nordijsko tržište Nord Pool, gde su cene porasle za 9,9%, odnosno 67%....

Evropa: Potrošnja električne energije opada početkom jula usled nižih temperatura, prognoze za sredinu jula su pomešane

Tokom nedelje od 7. jula, potrošnja električne energije opala je na glavnim evropskim tržištima u odnosu na prethodnu nedelju, čime je prekinut rast koji je trajao šest uzastopnih nedelja. Italija je zabeležila najveći pad potrošnje od 12%. Ostala tržišta...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!