Evropska komisija (EK) ponovo je odložila objavljivanje svoje strategije za smanjenje zavisnosti od uvoza ruske energije, što predstavlja drugi odloženi rok bez navođenja novog vremena ili objašnjenja. Plan, koji je prvobitno bio zakazan za objavljivanje 26. marta, ostaje na neodređeno vreme na čekanju, a zvaničnici iz Brisela nisu želeli da komentarišu novi datum.
Komesar za energiju Dan Jørgensen ranije je izjavio da će plan biti predstavljen u prvih 100 dana mandata nove Komisije. Međutim, nakon što je prvobitno odložen sa februara, strategija još uvek nije objavljena.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Evropska unija postavila je cilj da eliminiše uvoz ruskog prirodnog gasa do kraja 2027. godine, iako su neki članovi unije imali poteškoća u diverzifikaciji svojih energetskih izvora, što je dovelo do povećanja uvoza ruskog gasa prošle godine. EU se i dalje suočava sa izazovima u balansiranju energetske sigurnosti i održavanju konkurentnih cena energije u poređenju sa ekonomskim rivalima kao što su Kina i Sjedinjene Američke Države, gde su cene energije značajno niže.
Istovremeno, Evropska komisija se priprema da produži svoju politiku skladištenja gasa, zahtevajući da skladišni kapaciteti dostignu 90% popunjenosti do početka novembra. Kritičari tvrde da bi takvi obavezni ciljevi mogli dodatno povećati cene gasa, zagovarajući fleksibilniji pristup.
Prema podacima nevladine organizacije Centar za istraživanje energije i čistog vazduha, EU je 2024. godine potrošila 21,3 milijarde evra na uvoz ruskog gasa i nafte. Isporuke gasa putem gasovoda iz Rusije u Evropu dostigle su 32,1 milijarde kubnih metara, što predstavlja porast od 14% u poređenju sa 28,15 milijardi kubnih metara iz prethodne godine. Takođe, podaci think-tanka Bruegel sa sedištem u Briselu pokazuju da su uvozi LNG-a iz Rusije u EU porasli sa 17,8 milijardi kubnih metara u 2023. na 21,5 milijardi kubnih metara prošle godine.