Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Evropa: EU odlaže plan za smanjenje zavisnosti od ruskog uvoza energije usled tekućih izazova

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Evropska komisija (EK) ponovo je odložila objavljivanje svoje strategije za smanjenje zavisnosti od uvoza ruske energije, što predstavlja drugi odloženi rok bez navođenja novog vremena ili objašnjenja. Plan, koji je prvobitno bio zakazan za objavljivanje 26. marta, ostaje na neodređeno vreme na čekanju, a zvaničnici iz Brisela nisu želeli da komentarišu novi datum.

Komesar za energiju Dan Jørgensen ranije je izjavio da će plan biti predstavljen u prvih 100 dana mandata nove Komisije. Međutim, nakon što je prvobitno odložen sa februara, strategija još uvek nije objavljena.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Evropska unija postavila je cilj da eliminiše uvoz ruskog prirodnog gasa do kraja 2027. godine, iako su neki članovi unije imali poteškoća u diverzifikaciji svojih energetskih izvora, što je dovelo do povećanja uvoza ruskog gasa prošle godine. EU se i dalje suočava sa izazovima u balansiranju energetske sigurnosti i održavanju konkurentnih cena energije u poređenju sa ekonomskim rivalima kao što su Kina i Sjedinjene Američke Države, gde su cene energije značajno niže.

Istovremeno, Evropska komisija se priprema da produži svoju politiku skladištenja gasa, zahtevajući da skladišni kapaciteti dostignu 90% popunjenosti do početka novembra. Kritičari tvrde da bi takvi obavezni ciljevi mogli dodatno povećati cene gasa, zagovarajući fleksibilniji pristup.

Prema podacima nevladine organizacije Centar za istraživanje energije i čistog vazduha, EU je 2024. godine potrošila 21,3 milijarde evra na uvoz ruskog gasa i nafte. Isporuke gasa putem gasovoda iz Rusije u Evropu dostigle su 32,1 milijarde kubnih metara, što predstavlja porast od 14% u poređenju sa 28,15 milijardi kubnih metara iz prethodne godine. Takođe, podaci think-tanka Bruegel sa sedištem u Briselu pokazuju da su uvozi LNG-a iz Rusije u EU porasli sa 17,8 milijardi kubnih metara u 2023. na 21,5 milijardi kubnih metara prošle godine.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Cene Brent nafte, TTF gasa i CO2 dozvola pale krajem juna usled ublažavanja tenzija na Bliskom istoku

Tokom četvrte nedelje juna, cene Brent sirove nafte na fjučers tržištu su pale. U ponedeljak, 23. juna, cena je zatvorila na nivou od 71,48 dolara po barelu, što je za 7,2% niže u odnosu na poslednju sesiju prethodne nedelje....

Evropa: Cene električne energije pale krajem juna usled nižih troškova gasa i velike proizvodnje iz obnovljivih izvora

U četvrtoj nedelji juna, prosečne cene električne energije pale su u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. N2EX tržište Ujedinjenog Kraljevstva zabeležilo je najveći pad, od 28%. Ostala tržišta su zabeležila pad cena u rasponu od...

Evropa: Potrošnja električne energije raste na većini tržišta usled sezonskih promena i praznika

Tokom nedelje od 23. juna, potrošnja električne energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. Nemačka i Italija zabeležile su najveći rast, sa povećanjem potrošnje od 8,2%, odnosno 8,1%. Francuska je imala najmanji rast...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!