Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

EU: Dokument o uključivanju gasa i nuklearne energije u pravila EU o zelenom finansiranju

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img

U „non-pejperu“ se izlažu tehnički kriterijumi za gasne elektrane koje bi se kvalifikovale kao „prelazna aktivnost“ prema pravilima EU o zelenim finansijama. 

U Briselu kruži predlog da se nuklearna energija i prirodni gas uključe u taksonomiju zelenih finansija bloka. List je označen kao „naučna bruka“ od strane aktivista koji su upozorili da bi to narušilo kredibilitet EU u pogledu zelenih finansija.

Takozvani „non-pejper“, u koji je EURACTIV imao uvid, postavlja detaljne tehničke kriterijume za gas koji bi se kvalifikovao kao prelazna aktivnost prema pravilima održivog finansiranja EU.

Da bi se kvalifikovale kao „održiva“ investicija, gasne elektrane ili postrojenja za kogeneraciju ne smeju da emituju više od 100 grama ekvivalenta CO2 po kilovat-satu, navodi se u nacrtu dokumenta.

Ovo dolazi nakon izjave predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, koja je rekla da će izvršna vlast EU uskoro izneti predloge za gas i nuklearnu energiju kao deo pravilnika o zelenim finansijama bloka.

„Potrebno nam je više obnovljivih izvora energije. Jeftiniji su, bez ugljenika i domaći“, napisala je fon der Lajen na Tviteru nakon sastanka pre dve nedelje, na kome su lideri EU raspravljali o odgovoru bloka na rastuće cene energije.

„Potreban nam je i stabilan izvor, nuklearni, a tokom tranzicije i gas. Zbog toga ćemo istupiti sa našim predlogom taksonomije“, dodala je ona.

Gas kao „prelazna aktivnost“

Kriterijumi za emisiju od 100 grama CO2 isti su kao i raniji predlozi koji su kružili prošle godine, a koje je grupa od 10 zemalja EU naklonjenih gasu odbacila kao prestroge, i one su zapretile da će staviti veto na predlog.

Da bi se ublažila zabrinutost kritičara, u radu se izlažu dodatni kriterijumi za gasna postrojenja koja bi se kvalifikovala kao „prelazna aktivnost“, uz klauzulu o prestanku upotrebe (do 31. decembra 2030.) za puštanje u rad novih postrojenja.

Za gasne elektrane, ovo su kriterijumi da se kvalifikuju kao „prelazna aktivnost“:

Direktne emisije manje od 340 g CO2/kWh, i

Godišnje emisije manje od 700 kg CO2/kW.

Za kogeneraciona postrojenja, ovo su kriterijumi da se kvalifikuju kao „prelazna aktivnost“:

Emisije životnog ciklusa manje od [250-270] g CO2e po kWh, i

Ušteda primarne energije od 10% u poređenju sa razdvojenom proizvodnjom toplotne i električne energije.

Učesnici kampanje ocenili su ove kriterijume kao „radikalno slabije“ od prethodnih planova koje je izradila Evropska komisija.

„Ovaj predlog je naučna bruka koja bi zadala fatalan udarac taksonomiji“, rekao je Henry Eviston, portparol za održive finansije u Kancelariji za evropsku politiku WWF-a.

„To bi ozbiljno naštetilo programu održivih finansija EU i Zelenom dogovoru EU. Komisija ga mora odlučno odbaciti i moraju mu se suprotstaviti sve države članice“, dodao je on u saopštenju.

Učesnici kampanje nisu sigurni u vezi porekla non-pejpera. Ali diplomate koje su razgovarale sa EURACTIV-om na samitu EU pre dve nedelje navode da Francuska radi iza kulisa na stvaranju kompromisa o taksonomiji koji bi zadovoljio pristalice gasa i nuklearne energije.

Na inicijativu Pariza, predstavnici zemalja EU koje imaju isto mišljenje održali su sastanak 18. oktobra na kojem su raspravljali o nuklearnoj energiji i prirodnom gasu u kontekstu taksonomije, rekao je diplomata EU. Sastanku su prisustvovale Bugarska, Kipar, Češka, Finska, Francuska, Grčka, Mađarska, Malta, Poljska, Rumunija, Slovačka i Slovenija.

Prema istom diplomatskom izvoru, učesnici su razgovarali o kompromisnim predlozima za tehničke kriterijume za procenu održivosti gasnih i nuklearnih elektrana.

Nuklearna energija

Što se tiče nuklearne energije, „non-pejper“ se zasniva na preporukama Zajedničkog istraživačkog centra EU (JRC), koji je u julskom izveštaju zaključio da je nuklearna energija bezbedna i da stoga ispunjava uslove za zelenu oznaku prema taksonomiji.

Dokument ne predlaže detaljne kriterijume održivosti u ovoj fazi i samo deli aktivnosti proizvodnje nuklearne energije u četiri kategorije:

Rad nuklearnih elektrana: Proizvodnja električne energije, uključujući izgradnju, puštanje u rad, upravljanje i dekomisiju nuklearnih elektrana.

Skladištenje ili odlaganje radioaktivnog otpada ili potrošenog nuklearnog goriva (aktivnost omogućavanja).

Ekstrakcija i prerada uranijuma (aktivnost omogućavanja).

Procesiranje potrošenog nuklearnog goriva (aktivnost omogućavanja).

„Non-pejper“ dolazi nakon sastanka ministara energetike EU prošle nedelje na kojem je dvanaest zemalja EU govorilo u prilog uključivanju nuklearne energije u taksonomiju.

Istaknut kritičar uključivanja gasa i nuklearne energije u taksonomiju je Elise Attal, šefica politike EU pri međunarodnoj mreži investitora koju podržavaju Ujedinjene nacije, Principi za odgovorno ulaganje (PRI).

„Zagovornici uključivanja električne energije na gas i nuklearne energije u Održivu taksonomiju EU će tvrditi da ove ekonomske aktivnosti imaju ulogu u energetskoj tranziciji“, napisala je ona u tekstu nedavno objavljenom na EURACTIV-u.

„Ovaj argument je van svrhe: dizajn održive taksonomije EU ima za cilj da definiše koje su ekonomske aktivnosti zelene – a ne koji ekonomski sektori su potrebni za prelazak na neto nultu ekonomiju do 2050. godine.“

Izvor: euroactiv.com

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Kako će poskupljenje gasa uticati na potrošnju struje

Rast evropskih veleprodajnih cena prirodnog gasa tokom proteklih nekoliko meseci mogao bi podstaknuti više komunalnih preduzeća da se prebace na ugalj za proizvodnju električne energije naredne zime, prenosi Rojters prognoze eksperata iz rukovodstva londonske robne berze (LSEG). Cene gasa porasle...

Nemačka: Radikalne izmene modela subvencija za OIE

Prema kompromisnom sporazumu vlade u Berlinu predviđene su radikalne promene u pristupu subvencija za obnovljive izvore energije u zemlji uz detaljan opis flote rezervnih elektrana kojom bi poduprli izlazak zemlje iz uglja, prenosi Euraktiv. U tom cilju, od 2025....

Srbija bi mogla da dobije prvu nuklearku pre 2050.

U zavisnosti od strateških odluka vezanih za korišćenje nuklearne energije, prva nuklearna elektrana u našoj zemlji bi mogla da se pojavi na mreži pre 2050. godine, stoji u nacrtu „Strategije razvoja energetike u Srbiji do 2040. godine sa projekcijama...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!