Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaEPS pravi skuplju...

EPS pravi skuplju struju od uvozne

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Elektroprivreda Srbije u septembru neće uvoziti struju, već će slabiju proizvodnju nadoknađivati iz domaćih izvora, u najvećem delu proizvodnjom struje u “Panonskim termoelektranama-toplanama”, koje su deo EPS-a. Na ovaj način, svaki kilovat struje košta i do dva puta skuplje nego da se ista količina uvozi.

Proizvodnja jednog megavat-sata u “Panonskim TE-TO” košta više od 100 evra po megavatu, dok se na tržištu ona može kupiti i za 60 evra po megavatu. S obzirom na to da je TE-TO u pogonu punih mesec dana, Srbija je samo zbog razlike u ceni u ovom periodu izgubila tri miliona evra, jer su gubici na dnevnom nivou oko 100.000 evra, procenjuju upućeni za “Blic”.

Zbog smanjene proizvodnje u protočnim hidroelektranama za četvrtinu, kao i izvođenja planiranih remonta u pojedinim termoelektranama, postojeći kapaciteti nisu bili dovoljni, više nego što je planirano angažovane su akumulacije u hidroelektranama, a od 15. avgusta u pogon su stavljene i “Panonske TE-TO”. U EPS-u navode da će struju iz TE-TO proizvoditi dokle god za to bude potrebe, ali ističu da se ti kapaciteti ne koriste stalno, već samo po potrebi.

Slobodan Ružić, direktor “Enerdži sejving grup“, kaže da je uključivanje “Panonske TE-TO”, u režimu kad ne postoji potreba da se isporučuje toplota gradu, izrazito neefikasno i skupo rešenje.

– To je najskuplji kapacitet u našem elektroenergetskom sistemu i ima smisla uključivati ga samo kao havarijsku rezervu. Ako je situacija u sistemu takva da su jedine opcije ili da radi TE-TO, ili da se uveze struja, neuporedivo je bolje da se uveze električna energija – ističe on i dodaje da je sigurno bilo moguće nabaviti struju po povoljnijoj ceni, čak i do dva puta, da je na vreme planirana nabavka.

Do takve nabavke, međutim, nije došlo, a kao glavni razlog pominje se to što nije usvojen poslovni plan EPS-a.

U Ministarstvu energetike, razvoja i zaštite životne sredine kažu da ne postoji odluka Vlade ili resornog ministra kojom se zabranjuje uvoz, ali ističu da se uvoz struje planira godišnjim planom ovog javnog preduzeća. Taj dokument nije usvojen.

Izvor Blic

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!