Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeEPS očekuje partnere...

EPS očekuje partnere za TENT B3 i „Kolubaru B“

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Nemačka kompanija RVE dostaviće ponudu za projekat termoelektrane „Nikola Tesla B3“ do kraja maja, a do ovog roka svoju ponudu za izgradnju elektrane „Kolubara B“ dostaviće i italijanska firma „Edison“

Nemačka kompanija RVE dostaviće ponudu za projekat termoelektrane „Nikola Tesla B3“ Elektroprivredi Srbije do kraja maja, a do ovog roka svoju ponudu za izgradnju elektrane „Kolubara B“ dostaviće i italijanska firma „Edison“. A do kraja sledećeg meseca ili početka juna, kineska Eksim banka trebalo bi da odobri kredit od 1,6 milijardi dolara za modernizaciju Kostolca.

Ovo od strateških partnera i kreditora očekuje EPS, čiji su predstavnici u utorak na okruglom stolu o energetici „Balkan magazina“ napomenuli da Srbija ima zalihe uglja koje će moći da pokreću termoelektrane najmanje još pola veka. Tako će ovog energenta biti dovoljno i za nove termoelektrane.

Prema rečima pomoćnika za rudarstvo u Ministarstvu životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja Zlatko Dragosavljević, Srbija raspolaže sa šest milijardi tona uglja, pa će to u 21. veku ostati strateška mineralna sirovina.

Kako kaže Nebojša Ćeran, direktor rudarskog basena „Kolubara“, iz kojeg dolazi oko 75 odsto ukupne proizvodnje uglja u Srbiji, iskop rude na polju „Radljevo“ otpočeće samo ako budu otvorene termoelektrane TENT B3 i „Kolubara B“.

– Prosečna starost opreme nam je 35 godina – kaže Ćeran. Do 2016. godine, planiramo da uložimo 1,1 milijardu evra za nove kopove „C“, „E“, i „Južno polje“, kako bi se održala proizvodnja. A ovo proleće je poslednji rok da počne iseljavanje groblja u Vreocima zbog širenja kopova. Jer, treba nekoliko godina za ovaj posao, a od šest do 12 meseci traje iskopavanje jalovine tek ispod koje je ugalj. Ne možemo bez Vreoca, a to je nužno zbog prakse i širenja drugih kopova u Srbiji.

Ćeran navodi i da ako preseljenje groblja ne počne u maju, investicioni program u kop „Tamnava zapad“ mogao bi da umanji posledice.

Izvor novosti.rs

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Komunikacija industrije: Zašto je strateška komunikacija postala ključni stub politike, investicija i tehnološke realizacije u energetskom i proizvodnom sektoru Evrope

Industrijska Evropa ulazi u period koji karakteriše strukturna transformacija, a ne postepene promene. Energetski sistemi se dekarbonizuju pod udruženim uticajem klimatske politike, industrijske strategije i globalne tehnološke konkurencije. Proizvodni sistemi se digitalizuju i elektrifikuju. Kapital se usmerava kroz zelene...

Cross-border integracija: Uspeh po formi, prenosioc rizika po suštini — i Srbija u centru

Godinama je regionalna energetska politika počivala na uverenju da je integracija tržišta ključ stabilnosti: više povezivanja, više razmene, više usklađenosti sa EU pravilima i mehanizmima. I to se u velikoj meri i dogodilo. SEE je integrisanija nego ikada. Tržišta...

OIE bez dovoljne stabilnosti: Srbija u srcu regionalne volatilnosti

U Jugoistočnoj Evropi tranzicija električne energije dobila je snažnu političku i investicionu dinamiku. Rumunija ponovo snažno razvija vetar i solar, Bugarska ubrzano podiže solarne kapacitete, Grčka je ušla u izvanredno brz ciklus izgradnje fotonaponskih sistema, a Srbija takođe ulazi...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!