Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Dve godine od fomiranja Sektora za zaštitu i unapređenje životne sredine u PD „RB Kolubara“

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Prvi  „energetski“ zasadi u Srbiji

Povodom početka realizacije međunarodnog pilot projekta  „In2wood“ i dve godine od formiranja Sektora za zaštitu i unapređenje životne sredine PD  „Rudarski basen Kolubara“, u Lazarevcu je 20. Aprila, u Direkciji kompanije, održan okrugli sto na temu  „Mogućnost proizvodnje biomase na površinskim kopovima lignita“.

Direktor PD  „RB Kolubara” Nebojša Ćeran je rekao da je rudarski basen rešio da postupa kao društveno odgovorna kompanija prema prirodnom okruženju i lokalnoj zajednici i naglasio da projekti vezani za obnovljive izvore energije, kao što je biomasa, predstavljaju primer otvorenosti kompanije ka novim izazovima i novim tehnologijama kako bi se smanjili negativni uticaji na životnu sredin. To je, prema njegovim rečima, primer prilagođavanja rudarstva savremenim tokovima u ovoj oblasti.

Direktor funkcije zaštite životne sredine  „Elektroprivrede Srbije” Mihajlo Gavrić je ocenio da je ovo javno preduzeće danas u Srbiji jedan od nosilaca zaštite životne sredine, a da  „Kolubara” treba da bude nukleus budućeg procesa ublažavanja posledica klimatskih promena. Gavrić je dodao da zamena određene količine uglja biomasom kao gorivom u srpskim termoelektranama, treba da bude državni projekat, jer bi se na taj način i uz povećanje energetske efikasnosti, emisija ugljen – dioksida smanjila za 15 do 20 procenata.

Uz predstavnike kompanija i institucija iz Nemačke i Austrije, koje su uključene u projekat  „In2wood“, skupu u Lazarevcu su prisustvovali i predstavnici misija Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OSCE) i Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji, kao i ministarstava životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja, infrastrukture i energetike, poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede Srbije, Instituta za šumarstvo, Instituta Vinča, Šumarskog i Poljoprivrednog fakulteta, Sekretarijata za životnu sredinu Beograda i druge brojne zvanice.

Uz prethodno zasađenih oko 1. 600 sadnica brzorastuće šume, na oglednoj parceli u Junkovcu 20. Aprila je, u okviru projekta  „In2wood“” počelo formiranje novog  „energetskog“ zasada sa 5. 000 kontejnerskih sadnica austrijske kompanije  „Lieco und Liechtenstein Energie “, iste vrste kao one koje su posađene na prostoru oko nekadašnjeg rudnika  „Hugo” u blizini Gelzenkirhena u Nemačkoj.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!