Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeDragomir Marković, generalni...

Dragomir Marković, generalni direktor „Elektroprivrede Srbije“, Sledi godina velikih izazova

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img

 

 

Mnogi projekti koji su se pripremali godinama unazad konačno su dobili i prave suinvestitore. – Predstavljanje EPS-a u evropskim energetskim institucijama deo je podrške državi u procesu EU integracija.

U 2011. godini „Elektroprivreda Srbije“ odlučno se borila protiv posledica ekonomske krize i poslovala je veoma dobro. Za devet meseci zabeležena je finansijska dobit od 8,7 milijardi dinara, dok je iz poslovnih odnosa ostvarena dobit nešto veća od 18 milijardi dinara. Ipak, Dragomir Marković, generalni direktor EPS-a u razgovoru za naš list kaže da bi u normalnim uslovima poslovanja kompanija zasigurno imala dobit na kraju godine. Neplanirana i višemesečna suša „pokvarili“ su rezultat. Najefikasniji i najjeftiniji deo proizvodnog sistema EPS, hidroelektrane, proizvele su tokom 2011. godine znatno manje, oko tri milijarde kilovat-sati, nego 2010. godine.

– Manjak je nadoknađen odličnim radom rudara na površinskim kopovima, kao i termoelektrana, gde je prosečna cena proizvodnje kilovat-sata ipak veća – kaže Marković, sumirajući 2011. godinu. – Određene količine morale su se nabaviti na tržištu, a u tom trenutku ceo region je tražio energiju, tako da su i cene bile daleko veće od uobičajenih. Ipak, kupce u Srbiji nisu zadesile ni restrikcije, ni ispadi. Proizvodnja površinskih kopova i TE na ugalj bila je iznad proseka, zabeležićemo i istorijske proizvodnje, a odličan je bio i rad distributivnih preduzeća.

Potpisivanje ugovora za nekoliko strateških partnerstava i gradnju budućih zajedničkih novih kapaciteta, takođe, su obeležili 2011. godinu. Mnogi projekti, koji su se pripremali godinama unazad, konačno su dobili i prave suinvestitore, a EPS i Srbija mogućnost da narednih godina budu sagrađene nove elektrane.

– U 2011. godini formirali smo projektne zajedničke firme i to za gradnju 10 malih HE na Ibru sa italijanskim „Sećijem“, za gradnju pet HE na Velikoj Moravi sa nemačkim RWE – ističe Marković. – U toku su izrade osnovnih akata za firme za TE „Kolubara B, HE na srednjoj i gornjoj Drini, a vode se istovremeni pregovori sa tri interesenta za gradnju trećeg bloka u „TENT B“ i otvaranje kopa Radljevo (CEE iz Kine, Hitači i RWE) za različite modele. Za sada je najaktivniji CEE ali možda se i oni u perspektivi delom udruže. Razmatramo finansiranje i samostalnu gradnju ili sa partnerom reverzibilne HE „Bistrica“ i/ili „Đerdap 3“. Dobili smo i ponudu za TE-TO „Novi Sad“, koja se sada razmatra.

Prvi čovek kompanije ukazuje i da je tokom 2011. godine organizovana izuzetna promocija EPS-a na mnogim međunarodnim i domaćim skupovima, a „Zelena“ i „Bela knjiga“ predstavljene su u najeminentnijim evropskim i međunarodnim institucijama. Predstavljanje EPS-a u evropskim energetskim institucijama deo je podrške državi u procesu EU integracija, a EPS uveliko obaveze i standarde usklađuje sa EU propisima. U minuloj godini radilo se i na pripremama za formiranje trgovačkih kompanija u inostranstvu u Budimpešti, Sarajevu i Bukureštu, kao i zajedničkog predstavništva EPS-a sa drugim elektroenergetskim kompanijama u Briselu.

– Otvaranje predstavništava u regionu i EU samo je deo koraka koje EPS treba da učini kako bi se što bolje pripremio za otvaranje tržišta električne energije od 2013. godine – smatra Marković. – EPS priželjkuje otvaranje tržišta, jer će to promeniti cenovnu politiku. Oni koji imaju više cene od prosečnih moraće da ih snize, a oni koji imaju niže od prosečnih će ih povećati. Imajući u vidu trenutnu situaciju, tržište će povećati cenu električne energije u Srbiji. Od 1. januara 2013. godine se otvara oko 40 odsto tržišta za industrijske potrošače, da bi od 2015. godine tu mogućnost dobila i domaćinstva. Nisu nam konkurencija samo elektroprivrede iz regiona, već i trgovci električnom energijom kojih više od 40 trenutno ima licencu u Srbiji. Naša pozicija na tržištu, međutim, neće biti toliko loša zahvaljujući dobrom proizvodnom portfoliju, relativno niskoj prosečnoj ceni na visokom naponu i nekim performansama sistema koje nam omogućuju da podnosimo rizike trgovine lakše nego trgovci. Pre svega, mislim na reverzibilnu hidroelektranu „Bajina Bašta“ koju u svakom trenutku možemo da aktiviramo i preuzmemo veće trgovačke rizike.
Marković ističe i da su postavljeni rokovi u kojima EPS mora da se reorganizuje po EU regulativama, a za početak sledi razdvajanje operatera distributivnog sistema od delatnosti snabdevanja. Operater distributivnog sistema, prema Markoviću, mora da obezbedi ravnopravne uslove za prijem i drugih snabdevača, kao što će EPS biti ravnopravan snabdevač na tržištima u okruženju. Reorganizacija je u toku i u prvom koraku formiraće se posebni ogranci, a potom će se delatnosti potpuno razdvojiti. Prvi čovek kompanije, za svaki slučaj, razjašnjava da to nije izdvajanje iz EPS-a, ali je izdvajanje u formi posebnih pravnih subjekata.

– Tokom 2011. godine urađena je i prelazna faza reorganizacije JP EPS i oformljene su nove organizacione strukture –upravljanje ljudskim resursima, interna revizija i kontrola poslovnog sistema i zaštita životne sredine – sumirao je Marković. – Razdvojene su investicione delatnosti na proizvodne i distributivne kao priprema za njihovo uključivanje i formiranje poslovnih jedinica za proizvodnju i distribuciju, a započete su i pripreme u vezi sa formiranjem novih struktura, kao što su korporativni poslovi, poslovne jedinice za snabdevanje, strategiju i planiranje, finansija. Pripremaju se projektni zadaci i radni timovi za sve buduće organizacione celine, kao i Koordinacioni tim koji definiše nivoe i linije odgovornosti, upravljanja, komunikacija i priprema podloge za izradu novih procedura iz domena poslovanja.

U EPS-u je, prema rečima Markovića, započeta i paralelna priprema za korporatizaciju u skladu sa novim zakonima, a napravljeno je i nekoliko rešenja po kojima će se zavisno od odluke vlasnika, transformacija i sprovesti. I planovi i ciljevi za 2012. godinu veoma su ambiciozni i visoko postavljeni. Osim nastavka velikih projekata iz 2011. godine i dalju racionalizaciju poslovanja koja je usmerena ka povećanju konkurentnosti, EPS sprema i seriju konkursa za sve novoformirane rukovodeće strukture.

– Planiramo i prijem 110 novih visokostručnih pripravnika, a polovinom 2011. godine 157 najboljih mladih pripravnika dobilo je posao u EPS-u – najavljuje Marković. – Među ciljevima za 2012. godinu je i uspostavljanje sistema vrednovanja rada, usavršavanje zaposlenih, kao i preventivne antikorupcijske mere, poštovanje zakona i pravila poslovanja. Sledi i dalja depolitizacija kompanije. Zaposlene u EPS-u čeka puno posla i sve je moguće realizovati srazmerno ukupnom radnom angažmanu. Očekujem veoma dobru saradnju sa Sindikatom i aktivno učešće u delu koji se odnosi na njihove nadležnosti. A , kako je opšti radni učinak dobrim delom srazmeran zadovoljstvu zaposlenih, onda je i jedan od ključnih zadataka poslovodstva, i pored najavljenog drugog

Prirodni odliv

O nastavku restrukturiranja prvi čovek EPS kaže da se tokom krize nije radilo na smanjivanju broja zaposlenih kroz program tehnološkog viška, ali je broj radnika nešto smanjen prirodnim odlivom koji se kompenzuje samo sa nesporno potrebnim kadrovima.

– Na funkciju generalnog direktora došao sam sa programom restrukturiranja koji se može relativno brzo sprovesti, ali u ovim uslovima nemam saglasnost da to uradim, jer bi njegovo sprovođenje značilo dalje povećanje nezaposlenosti – objasnio je Marković. .

Zajam za male HE

EPS je tokom 2011. godine odlično sarađivao i sa međunarodnim finansijskim institucijama, kao što su Evropska investiciona banka, Svetska banka, nemačka razvojna KfW banka, Evropska banka za obnovu i razvoj, a sa kojom je nedavno potpisan i ugovor vredan 45 miliona evra za modernizaciju 15 i izgradnju sedam novih malih hidroelektrana. A, novoizgrađeni kapaciteti koji će proizvoditi „zelenu“ energiju biće deo novoformiranog PD „EPS obnovljivi izvori.

– Sa EBRD smo i tokom ove godine imali odličnu saradnju i ugovoreni su krediti vredni 125 miliona evra – rekao nam je Marković. – U planu je još nekoliko potencijalnih projekata na sunčevu energiju i komunalni otpad, a očekujemo da u naredne dve godine razvijemo projekat za vetrogeneratore kod Kostolca, snage za početak oko 30 megavata. Lokacija, inače, ima potencijal za skoro 200 megavata.

Izvor EPS magazin Kwh

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: EIB kreditira ugradnju pametnih brojila sa 80 miliona evra

Evropska investiciona banka (EIB) odobrila je kredit od 80 miliona evra Elektrodistribuciji Srbije (EDS) za projekat ugradnje pametnih brojila, a država Srbija će biti garant otplate ovog kredita. Naime, Vlada Srbije uputila je u skupštinsku proceduru predlog zakona o potvrđivanju...

Srbija: Usvojen energetski i klimatski plan do 2030.

Vlada Srbije usvojila je Integrisani plan za energetiku i klimu, koji predviđa da se do 2030. godine dobija 45 odsto električne energije iz obnovljivih izvora energije, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović Kako je istakla, usvajanjem Integrisanog...

BiH: Prepolovljen izvoz električne energije u prvoj polovini godine

Fizički obim izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu ove godine iznosio je 4,1 teravatsati (TWh), što je za četiri posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine, izjavio je za Fenu predsednik Regionalne CIGRE i...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!