Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaCrna Gora:Predsjednik CANU...

Crna Gora:Predsjednik CANU poručio Vladi: Razmisliti treba li nam drugi blok TE

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Vlada bi trebalo da preispita odluku o izgradnji drugog bloka Termoelektrane, ocijenio je predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Momir Đurović.

– I u Crnoj Gori, koja je ekološka država, prva energetska investicija je izgradnja Termoelektane. Volio bih da vidim koliko ćemo to da platimo, ne kao kapitalni trošak, nego koliko ćemo to poslije da platimo u penalima. Nema još preciznih analiza koja je stvarna količina CO2 koju čovjek generiše i ide u atmosferu.

Za očekivati je u budućnosti da se industrija energije koncentriše namalinivo ugljenika. Zato vi u Ministarstvu ekonomije razmislite da li ćete raditi termoelektrane -poručio je Đurović.

On je na okruglom stolu „Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost“ saopštio da se obnovljivi izvori energije u javnosti često predstavljaju kao najbolje rješenje.

Zaključci

– Lako se donose zaključci da treba obezbijediti sigurnu i jeftiniju energiju, kao i smanjiti emisiju štetnih  gasova. Lako se donose i rješenja, guraćemo energetsku efikasnost što je moguće više i pravićemo nove izvore energije. Obnovljivi izvori ne proizvode manje CO2. Mi u Crnoj Gori znamo sve da konstatujemo, ali ne da uradimo. No, to nije samo naš problem nego cijelog čovječanstva – saopštio je Đurović.

Prema riječima pomoćnika ministra ekonomije Miodraga Čanovića, opredjeljenje Vlade je da do 2030. godine energija iz obnovljivih izvora čini trećinu ukupne proizvodnje energije u Crnoj Gori.

– Crna Gora se obavezala da će energiju iz obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji energije učestvovati sa 33 odsto. Trenutno, radimo na  pripremi akcionog plana za korišćenje obnovljivih izvora energije koji treba da bude usklađen sa Strategijom razvoja energetike do 2030. godine – saopštio je pomoćnik ministra ekonomije Miodrag Čanović.

Uvoz

On je rekao da je ključno opredjeljenje države smanjenje uvoza energije i gubitaka na mreži, kao i veće korišćenje sopstvenih resursa.

Osim izrade dokumentacije država bi, prema riječima potpredsjednika Unije poslodavaca Željka Vidakovića,  trebalo da smanji i biznis barijere.

– Time bi država privukla investitore da ulažu u energiju iz obnovljivih izvora, pa bi i Crna Gora kao susjedi mogla da koristi energiju vjetra, sunca, biomase – poručio je Vidaković.

Izvor Pobjeda

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!