Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaCrna Gora:Kavarić-Crna Gora...

Crna Gora:Kavarić-Crna Gora će više struje izvoziti u Italiju

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Oni koji nisu upoznati sa nama, imaju jedinstvenu priliku u ovom trenutku, a to je da iskoriste sve benefite i budu pioniri u investiranju u oblasti energetike, kazao je ministar ekonomije Vladimir Kavarić u intervjuu za The American Times.

Kavarić  je izdvojio saradnju sa italijanskom Ternom i projekat postavljanja podzemnog kabla i istakao da će se struja iz Crne Gore, nakon podmorskog povezivanja sa Italijom, više izvoziti u tu državu koja ima ogromne deficite.

On je kazao da je Crna Gora uspostavila regulatorni okvir koji je postavljen da bi se zadobilo povjerenje investitora i da sljedeći poteze treba da povuku ulagači.

“Zaista, sreli smo se sa jednim od predstavnika italijanskog sindikata za trgovinu i oni su komentarisali da su sve vrijeme išli čak do Latinske Amerike za nešto što im je na dohvatu ruke – u susjednoj zemlji! Glavni okvir je urađen, sada je red na investitorima da iskoriste šansu! “, kazao je Kavarić za The American Times.

Kavarić je kazao da Vlada već 15 godina radi na stvaranju klime koja pogoduje investitorima, počev od poreske politike, do sveobuhvatnog zakonskog okvira koji uređuje zaštitu prava vlasništva i slobodu trgovine i kretanja kapitala.

Kao tri  konkurentne oblasti za ulaganje u Crnu Goru , naveo  je  turizam, energetiku i poljoprivredu.

Kao jednu od najvažnijih investicija u oblasti energetike, Kavarić  je izdvojio saradnju sa italijanskom Ternom i projekat postavljanja podzemnog kabla.

On je naglasio da je taj projekat  od izuzetnog značaja ne samo u pogledu privremenih zapošljavanja, već i zato što se njime pruža mogućnost za čitav niz budućih investicija u okviru sektora.

“Naša ambicija je da budemo regionalno čvorište za razmjenu električne energije. Ova inicijativa nudi stanovnicima istočnog Balkana atraktivnu novu rutu za istočnu Evropu kroz Italiju, a time, naravno, i ogromno tržište za prodaju u Italiji.

Kabl je projektovan za razmjenu električne energije u oba pravca. Ipak, više će se izvoziti iz Crne Gore za Italiju budući da oni imaju ogromne deficite, naročito kada je riječ o zelenoj energiji. Cijene električne energije za potrošače je znatno viša nego u našem regionu i time je ova mreža atraktivna za obje strane”, kazao je Kavarić.

Ministar ekonomije očekuje da će izgradnja podvodnog kabla otvoriti vrata za investicije u hidro-energiju, solarnu energiju, termo energiju i energiju vjetra.

On je naveo da je u toku  finalna faza pregovora između EPCG i ponuđača iz privatnog sektora za rekonstrukciju termoelektrane Pljevlja snage 250 megavata.

“Upravo ovih dana dolaze ponuđači iz Češke Republike i Kine i vjerujemo da ćemo u narednim mjesecima potpisati ugovor”, kazao je Kavarić  i dodao da  Crna Gora traži  investitore za još tri  energetska projekta, tj. hidroelektrane na Morači, Komarnici i HE Maoče.

Kavarić je rekao da je nedavno zatvoren tender za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa u crnogorskom podmorju, te da su američka kompanija Marathon Oil Corporation i austrijski OMV  dostavili zajedničku ponudu, da je  drugu ponudu  dostavio konzorcijum Eni S.p.A i Novatek, , a treću konzorcijum Energean Oil & Gas  i Mediterranean Oil & Gas .

“Ove kompanije su ukupno ostvarile više od 70 milijardi dolara u 2013. godini i postigle profit od 10 milijardi dolara. One posluju u više od 80 zemalja širom svijeta.

Očekujemo da će procedura razmatranja ponuda i izbora partnera biti završena do kraja 2014. godine”, rekao je Kavarić i dodao da taj tender za Vladu predstavlja novinu zbog čega se radilo na izradi novih pravnih akata kako bi se osigurala fer i transparentna tenderska procedura.

“Ovi pravni akti su zasnovani na industrijskim standardima za istraživanje i eksploataciju, takozvani ‘Norveški model’. Ne postoji ograničen broj izabranih ponuđača, nego je izbor zasnovan na kvalitetu koji omogućava da nekoliko izvođača postigne maksimalnu efikasnost”, rekao je ministar ekonomije.

On je kazao da se pitanja regionalne integracije ogledaju i kroz finaliziran sporazum o trans-jandranskom gasovodu TAP, koji će biti u funkciji za izvoz iz Shah Deniz II gasnog basena u azerbejdžanskom Kaspijskom moru 2017-2018. Kavarić je podsjetio da će TAP  povezati trans-anatolski gasovod TANAP sa granice sa Turskom preko Grčke i Albanije sa krajnjom destinacijom u Italiji.

“Crna Gora je u decembru 2013. godine, zajedno sa Azerbejdžanom, Hrvatskom i Albanijom, potpisala Memorandum o razumijevanju u Bakuu, sa ciljem izgradnje jadransko-jonskog gasovoda IAP koji povezuje TAP u sjevernoj Albaniji kroz Crnu Goru prema Bosni i Hercegovini sa krajnim odredištem u Splitu, gdje će biti povezan sa postojećim hrvatskim transmisionim gasnim sistemom”, rekao je Kavarić.

Odgovarajući na pitanje kakve investicije bi želio da pristignu iz Sjedinjenih Američkih Država, Kavarić je kazao da Vladu zanimaju investitori koji su spremni da ulažu po DBOMR modelu.

“Naročito nas zanimaju investitori koji su spremni da sprovode investicije po DBOMR modelu, kao na primjer, mogućnosti za termalne i hidroelektrane o kojima je ranije bilo riječi. Nakon isteka koncesionog perioda, investicija se vraća Vladi Crne Gore”, objasnio je on.

Kavarić je kazao i da se Vlada priprema da ponudi veoma dobre podsticaje za one koji počinju rad u industrijskoj proizvodnji.

“Ovdje mislim na preradu hrane, preradu metala itd. Radimo na razvoju industrijskih zona širom zemlje. U ovim zonama postoje poreske olakšice, koje su uglavnom zasnovane na specifičnim potrebama investicije i prilagođene potrebama investitora.

Trenutno se nalazimo u fazi promocije ovih zona i počinjemo traganje za prvim investitorima. Definisali smo biznis zone u nekoliko lokalnih opština, a pripremamo i još nekoliko ovakvih zona”, kazao je Kavarić dodajući da je u nekim sektorima, poput teške industrije,  Crna Gora i dalje u teškoj tranziciji.

Na pitanje šta bi investitorima ponudio kao jedinstven prijedlog za prodaju, Kavarić je kazao da investitori treba da imaju u vidu da je Crna Gora punopravni član WTO i potpisnica CEFTA i EFTA sporazuma i sporazuma o slobodnoj trgovini sa EU, Rusijom i Turskom.

Kavarić smatra da to pokazuje da Crna Gora nije samo destinacija sa jasno uređenim pravilima trgovine, već i “destinacija na kojoj investitori imaju jeftiniji pristup drugim tržištima od oko 800 miliona ljudi”.

Kavarić vjeruje da će tokom narednih pet godina sve naslijeđeno biti otklonjeno i da će crnogorska ekonomija  početi da se razvija na “tradicionalan način”.

“U tom trenutku, podvodni kabl će biti završen i u potpunosti funkcionalan, biće znatno više investicija u sektoru turizma i bićemo dosta bliži pristupanju EU i najvjerovatnije već član NATO.

Zahvaljujući svemu ovome, siguran sam da ćemo imati odličnu atmosferu za investiranje sa dosta značajnih učlanjenja i preduslova za stvaranje održivog rasta”, zaključio je Kavarić u razgovoru za The American Times.

Izvor CDM

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Cene Brent nafte i TTF gasa skaču usled tenzija na Bliskom istoku i zabrinutosti oko snabdevanja

Fjučersi na Brent naftu za naredni mesec na ICE tržištu zabeležili su najnižu nedeljnu cenu poravnanja od 66,87 dolara po barelu u utorak, 10. juna. Tokom većine sesija druge nedelje juna, cene su se kretale ispod 70 dolara po...

Evropa: Potrošnja električne energije raste u većini tržišta uz porast temperatura početkom juna 2025. godine

U drugoj nedelji juna, potrošnja električne energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. Italija je zabeležila najveći porast od 12%, što je rezultat oporavka potrošnje nakon praznika Dana Republike 2. juna. Francuska je...

Rekordni rast solarne energije i različiti trendovi vetra obeležili početak juna na evropskim energetskim tržištima

Tokom nedelje od 9. juna, proizvodnja solarne fotonaponske energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u odnosu na prethodnu nedelju. Nemačka je zabeležila najveći rast od 41%, zatim Francuska sa 38% povećanja. Proizvodnja u Italiji porasla je za...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!