Javna rasprava o razvoju energetike do 2030. godine
U energetiku će do 2030. godine biti uložene nevjerovatne 3,2 milijarde eura, a svaka realizovana investicija značiće povećanje računa za struju domaćinstvima, kazala je na jučerašnjoj završnoj raspravi o strategiji o razvoju energetike u Podgorici predstavnica MANS-a Ines Mrdović.
–Ovako visok procenat investicija proklamovan je zbog interesa domaćih tajkuna, a ne zbog građana. To tvrdim jer će na naše račune biti dodat i taj trošak – kazala je Mrdovićeva.
Ona je istakla da je nedopustivo da se u dokumentu Regulatornoj agenciji za energetiku sugeriše da projektuje stope povraćaja investicije u zavisnosti od interesa investitora.
–Obnovljivi izvori energije su sa prvobitno projektovanih 29 odsto porasli na 33 odsto, što podrazumijeva izgradnju sijaset novih malih hidroelektrana, koje se pretvaraju u veće. Neko je, izgleda, svojevoljno donio energetsku politiku i odredio procenat. Sama strategija ne može nas ubijediti da ćemo imati korist od tog ogromnog izvoza električne energije i neshvatljivo je da se ne razmatraju novi ekonomski parametri – ukazala je Mrdovićeva.
Pomoćnik ministra ekonomije Miodrag Čanović istakao je da je strategija izrađena uz podršku Evropske delegacije u Crnoj Gori, odnosno stručnjaka iz Danske, Grčke i Norveške.
Predstavnica NVO Grin hom Nataša Kovačević smatra da je nacrt strategije dokaz da Vlada nema namjeru da uvodi inovativna i održiva rješenja u energetici, već samo zastupa interese energetskih lobija.
–Strategija analizira ukupne socioekonomske posledice samo za pojedinačne, favorizovane projekte i ne obezbjeđuje kredibilnost. Primarni fokus referentnog scenarija tiče se fosilnih goriva i velike hidroelektrane, koji će imati velike štetne efekte na životnu sredinu i zdravlje građana – naglasila je Kovačevićeva.
Predstavnik konsultanata za izradu strategije Mladen Željka kazao je da dokument nije savršen i da se nedostaci mogu ispraviti i nakon usvajanja.
–Strategija je važna za planiranje energetske politike Crne Gore i da investitori znaju šta ih očekuje. Donosi se na deset godina i mora se prilagođavati. Prioritet je obezbjeđivanje sigurnosti snabdijevanja Crne Gore, kao i konkurentnost energetskog tržišta i dalji razvoj sektora. Glavni cilj je stopostotna energetska samodovoljnost i maksimalno korišćenje obnovljivih izvora – pojasnio je Željka.
Okruglom stolu u Podgorici prethodile su rasprave u Budvi i Pljevljima.
Izvor DAN