Kako je u toku izrada novog Zakona o energetici trebalo bi preispitati da li je neophodno da se cjelokupan trošak, koji se odnosi na podsticanje proizvodnje električne energije od strane povlašćenih proizvođača,podmiruje kao naknada na cijenu potrošenog kWh.
Strategija razvoja energetikeCrne Gore predviđa veće korišćenje obnovljivih izvora energije a takođe,i nacionalni cilj od 33% učešća u proizvodnji iz obnovljivih izvora energije u odnosu na finalnu porošnju energije do 2020.godineje preuzeta obaveza sa Ministarskog sastanka Energetske zajednice.
U obrazloženju ,,Uredbe o naknadi za podsticanje prizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije kaže se da ,,pravni osnov za donošenje ove uredbe sadržan je u odredbi Člana 21.stav 5 Zakona o energetici kojom je propisano da Vlada utvrđuje način određivanja visine naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije“.
U istom obrazloženju kasnije se navodi da ,,Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2025. godine i Energetska politika Crne Gore do 2030. godine prepoznaju razvoj obnovljivih izvora energije kao jedan od glavnih prioriteta energetskog razvoja Crne Gore.“
Bilo bi mnogo efikasnije i elegantnije, pa i pravednije,trošak za podsticanje proizvodnje električne energije od strane povlašćenih proizvođača podmirivati kao naknadu iz cijene svih energenata.
Državna strategija razvoja energetike i ostvarenje nacionalnog cilja,na ovaj način bili bi sveobuhvatniji a sami podsticaj proizvodnje električne energije od strane povlašćenih proizvođača efikasniji.
Ukoliko ostane kao do sada, značilo bi da promet energentima,izuzimajući električnu energiju,ne utiče na ostvarenje strateških energetskih državnih ciljeva.Ili rečeno još preciznije i otvorenije, u borbi za povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora ne učestvuju direktni potrošači fosilnih goriva,što je pomalo i paradoks.
Mnogo je logičnije da se auto-gorivo, plin namijenjen industriji i domaćinstvu kao i ostali energenti opterete naknadom za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije.Izmjenu Zakona o energetici u ovom dijelu,čl. 21. stav (1), treba uraditi znajući da će se uskoro pojaviti novi veći proizvođači iz obnovljivih izvora i da je mnogo prihvatljivije teret troška za podsticaj prenijeti i na ostale energente.
U slučaju završetka samo vjetroelektrana na Krnovu, snage 72 MW,kao što je najavila Vlada Crne Gore,sa prosječnom planiranom godišnjom proizvodnjom od 216 000 MWh i garantovanom cijenom za vjetroelektrane od 96 EURO/MWh ,naknada za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora postala bi znatno veća.
Samo ovaj podatak trebalo bi da bude presudan za blagovremenu intervencijuu Zakonu o energetici, u dijelu koji određuje način prikupljanja sredstava za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.Sa prosječnom mjesečnom proizvodnjom na Krnovu naknada za podsticaj bi bila uvećana sa sadašnje vrijednosti 0,00652 c EURO/kWh na 0,8294 c EURO/kWh t.j oko130 puta.
Da bi se izbjegao ovako visok dodatak na cijenu kWh-a,predlažemo da se sadašnja formulacija sadržana u članu 21. stav(1)važećeg Zakona o energetici, preformuliše i da glasi: Kupci svih energenata dužni su da plaćaju naknadu za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije kao dodatak na cijenu energenata.
Izvor CG COTEE
