Priču o izgradnji Hidroelektrana na Drini i spor Crne Gore i Republike Srpske oko toga bacila je u drugi plan najava iz Srbije o izgradnji hidroelektrana na Limu.
Dok naša strana tvrdi da izgradnja ne može da počne bez saglasnosti Crne Gore , druga poručuje da će plan realizovati bez obzira na sve. O toj temi razgovarali smo sa stručnjacima za energetiku,zaštitu životne sredine,te sa pravnicima.
Naime, ekspert za energetiku i profesor na Univerzitetu Crne Gore Milutin Ostojić za Antenu M kaže da Srbija ne može da počne da gradi bez saglasnosti naše zemlje:
’’Ukoliko bi Srbija počela da gradi hidroelektrane na Limu, onda mora da postoji projekat sa kojim bi morala da bude upoznata I Crna Gora. Akumulacije na Limu,nizvodno od granice sa Crnom Gorom nebi moglo da bude bez saglasnosti Crne Gore. Moraju da budu predviđene sve mjere kako u slučaju velikih dodtoka nebi došlo do plavljenja crnogorske teritorije. A ukoliko postoji bilo kakva opasnost od plavljenja naše teritorije nebi mogli da grade hidroelektrane na Limu. Crna Gora mora da zna sve o nivou akumulacije.’’
Ostojić smatra da nadležni ne bi dozvolili da neko gradi bilo šta a da to pritom ugrožava teritoriju naše zemlje.
Iako je područje Lima nekada bilo veoma atraktivno za izgradnju hidroelektrana, sada su stvari drugačije:
’’Lim je energetski itekako izdašan I bio je vrlo atraktivan,međutim,tokom proteklih desetak,dvadeset godina u područjima koja je trebalo da budu zahvaćena izgrađana su naselja I mislim da sada Lim ni u strategiji razvoja crnogorske energetike nije više privlačan jer postoje atraktivnije lokacije.’’
Koordinator za životnu sredinu Green Home-a Natasa Kovacevic,kaže da bi izgradnja hidroelektrana napravila mnogo izmjena na teritoriji Crne Gore, neke bi bile vidljive odmah a neke kasnije:
’’Glavni razlog za zabrinutost kada je riječ o izgradnji hidroenergetskih objekata u susjednim državama je činjenica da može da dođe do prekograničnih uticaja, što onih koji su vidljivi samim okom tako I onih koji su manje vidljivi I koji u nekom dužem periodu uzrokuju veći uticaj. Tako na primjer što se tiče izgradnje na Drini studije pokazuju da će doći do uspora vodotoka Tare,radi se o jezeru koje će počinjati na samoj administrativnoj granici sa Crnom Gorom. Ne treba zaboraviti da se hidroelektrane planiraju na udaljenosti od 5 odnosno 11 km od granice sa našom zemljom tako da zaista postoje raznovrsni aspekti od kojih se čak I u samim studijama prepoznaje uticaj. Tu su dakle uticaji vezani za mikroklimu,poremećaj brzine toka uzvodnog dijela,trajni gubitak kopna I tako dalje. Treba istaći takođe da su procjene vrlo loše date nema preciznih podataka kako bi se ova cjelina mogla sagledati precizno.’’
Kovačević kaže da je komunikacija predvidjena konvencijama izostala iako su se nadležni Crne Gore obratili nadležnima susjeda kako bi dobili više informacija. Tako da je te je po njima najbolje da se Crna Gora obrati međunarodnim instittucijama za zaštitu svojih prava.
Predsjednik advokatske komore Zdravko Begović kaže da Crna Gora može da zaštiti svoju teritoriju pravnim putem vrlo lako:
’’Tim konvencijama su definisana prava I obaveze zemalja potpisnica I precizno je definisano konvencijama koje sankcije slijede u slučaju da neka zemlja prekrši ili ne poštuje dijelove potpisane konvencije. Međunarodni sudovi su u slučaju nepoštovanja konvencija nadležni da rješavaju sporove u slučaju da se neka od potpisnica obrati za pomoć. Ta međunarodna pomoć,odnosno pomoć međunarodnog suda jedna protivteža za poštovanje konvencija.’’
Podsjetimo, nedavno su nevladine organizacije sa sjevera saopštenjem poručile između ostalog da neće dozvoliti bilo kome da potapa nijedan dio teritorije Crne Gore, niti rijeke Lim, zarad tuđih interesa.
Izvor Antena
