Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Busali se u grudi, a švercovali naftu

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Pod izgovorom patriotizma i navodne pomoći Srbima u južnoj pokrajini dogodile su se razne zloupotrebe, a najdrastičniji primer je pljačka budžeta krijumčarenjem robe između Srbije i Kosova, navodi se u prvoj epizodi novog serijala “Insajdera”, koja je emitovana na Televiziji B92.

Ovim malverzacijama naruku je išla odluka srpske vlade iz 2005. godine o ukidanju naplate poreza na dodatnu vrednost. Iako je doneta s ciljem da proizvodi budu jeftiniji i da se tako pomogne Srbima koji žive na Kosovu, najviše koristi od toga imali su pojedinci koji su uspeli da stvore imperije. Pre svega, reč je o onima koji su trgovali naftom, ali i drugim proizvodima.

Prema analizi “Insajdera”, prodaja goriva na Kosovu postala je veliki biznis 2008. Te godine na Kosmet je iz Srbije isporučeno nafte i naftnih derivata u vrednosti od 22,4 miliona evra da bi 2010. promet skočio na 31,7 miliona evra.

Šverceri su, otkriva “Insajder”, razradili i mehanizam kako naftu koja je oslobođena PDV-a i akciza da vrate u Srbiju. Za to su često korišćenje cisterne sa duplim dnom. Sistem je otkriven u maju 2009. kada je policija uhapsila organizovanu kriminalnu na čelu s Ivanom Šikorom i Goranom Stojisavljevićem, koji su tokom 2008. i 2009. godine, zahvaljujući ukidanju PDV-a i akciza za teritoriju Kosova, prodali preko 760.000 litara naftnih derivata.

Suđenje ovoj grupi po optužnici Specijalnog tužilaštva je u toku.

Na čelu liste onih koji prodaju robu na Kosovu 2008. godine izbila je kompanija “Nafta” AD, koja je, u stvari, sačinjena od nekoliko privatnih vlasnika pumpi u Srbiji. Predsednik upravnog odbora je Nebojša Atanacković, predsednik Unije poslodavaca.

Naredne 2009. godine najveću prodaju nafte i derivata ponovo je imala “Nafta”. Među isporučiocima je i “Petrobart”, koji upravlja benzinskim stanicama AVIA i čiji su direktori Zoran Obradović i Ratko Zatezalo dugogodišnji članovi poslovnog kluba “Privrednik”.

Među onima koji naftu prodaju na Kosovu 2009. godine se po prvi put pojavljuje firma “Knez petrol”. Protiv vlasnika ove firme u to vreme vodio se krivični postupak u kom je optužen da je član naftne mafije.

Izvor Blic

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!