Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaBugarska: Zašto Borisov...

Bugarska: Zašto Borisov napušta NE Belene i gradi blok 7 Kozloduj?

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

„Mislim da bi nuklearna elektrana Belene bila veoma lep projekat.“ Takvim i sličnim frazama bugarski premijer Bojko Borisov je tri godine pokušavao da ubedi javnost da se isplati ogromna investicija od preko 20 milijardi leva (10,2 milijarde evra) u novu nuklearnu elektranu u blizini Belena. Međutim, čini se da se Borisov danas ne seća svojih reči, ni brojnih poseta ovoj lokaciji, pa čak ni odluka koje je vlada donela. Bez ikakvih nagoveštaja za oživljavanje projekta NE Belene i organizaciju tendera za privlačenje investitora, Savet ministara izdao je saopštenje u kojem se navodi da će dva ruska reaktora koja su plaćena i isporučena zapravo biti namenjena za blok 7, a možda i 8, nuklearne elektrane Kozloduj.

Ovo je svakako daleko razumnije, isplativije i energetski efikasnije od izgradnje potpuno nove nuklearne elektrane. Međutim, šta je razlog za ovaj oštar zaokret premijera Borisova, koji nije objasnio promenu svoje politike?

Najverovatniji motiv je strah za vlastiti politički opstanak usled predstojećih izbora. Jer njegovo prekomerno okretanje prema Rusiju sa projektima Turski tok i NE Belene, sa promenom stanovnika Bele kuće i tona u Briselu, mogli bu u nekom trenutku skupo da ga koštaju. Međutim, uvek je opcija da je sve ovo samo deo predizbornog spektakla – naime, ne postoji zvanična vladina odluka o izgradnji, već samo saopštenje za javnost sa obećanjima i preporukama.

Takođe, ne navode se pravne osnove za buduće postupke, iako: „prema izveštaju koji je danas izglasala vlada, ministar energetike treba da preduzme potrebne mere kako bi u potpunosti iskoristio kapacitet lokacije odobrene od strane Nuklearne regulatorne agencije br. 2 u NE Kozloduj za izgradnju novog nuklearnog kapaciteta, uključujući racionalno korišćenje isporučene opreme za NE Belene.“

Ministarstvo energetike je za portal capital.bg objasnilo da će tek kada se primene koraci predviđeni zakonom o upotrebi nuklearne energije biti usvojena odluka o izgradnji nove nuklearne elektrane u skladu sa relevantnim zakonodavstvom.

Izvor: capital.bg

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija jača energetsku sigurnost novim gasovodima i diversifikacijom snabdevanja naftom

Srbija planira da izgradi dva nova gasovoda u naredne tri godine, koji će povezati zemlju sa Severnom Makedonijom i Rumunijom. Ovi projekti, podržani od strane Evropske unije, imaju za cilj jačanje energetske mreže Srbije i diverzifikaciju ruta snabdevanja gasom....

Rumunija: Sud obustavio ekološku dozvolu za skoro završenu hidroelektranu Rastolița

Viši sud u Kluž-Napoći privremeno je obustavio ekološku dozvolu za Hidroelektrikin projekat hidroelektrane Rastolița, uprkos tome što je objekat završen više od 90% i planirano je da počne sa radom u novembru. Ova odluka nije konačna i deo je...

Rumunija: Senat otvara put za izgradnju pumpe hidroelektrane Tarnita-Lăpuștești

Rumunski Senat usvojio je novi zakon koji omogućava početak izgradnje dugo odlagane pumpe za hidroelektranu Tarnita-Lăpuștești bez potrebe za novom studijom izvodljivosti. Ova odluka se očekuje da preokrene višegodišnji birokratski zastoj i ubrza razvoj jednog od najznačajnijih energetskih infrastrukturnih...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!