Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaBugarska beleži rast...

Bugarska beleži rast kapaciteta za obnovljive izvore energije, uprkos izazovima i kašnjenjima

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

U 2024. godini, Bugarska je dodala 938 MW kapaciteta za proizvodnju obnovljive energije, nastavljajući sa rekordnim povećanjem od 1,2 GW solarnih kapaciteta instaliranih 2023. godine. Do kraja godine, projekti ukupne snage 4,1 GW čekali su na povezivanje sa nacionalnom mrežom.

Operater elektroenergetske prenosne mreže zemlje, ESO, izvestio je da je u 2024. godini pušteno u rad 481 objekat za proizvodnju obnovljive energije, pri čemu solarna energija čini većinu novog kapaciteta. Međutim, Bugarska nije puštala nove vetroelektrane od 2012. godine, uglavnom zbog administrativnih prepreka, pravnih nesigurnosti i lokalnog protivljenja.

Solarni sektor u Bugarskoj je napredovao, što odražava sličan trend u susednom Rumuniji. Prema podacima Agencije za održivi energetski razvoj (SEDA), ukupni solarni kapacitet Bugarske premašio je 3,6 GW u 2023. godini. Uprkos ovom rastu, politička nestabilnost u poslednjim godinama odložila je pristup stotinama miliona evra iz EU fondova, što je dovelo do neiskorišćenih sredstava.

Do 18. decembra 2024. godine, 125 objekata za obnovljive izvore energije, ukupne snage 1,12 GW, povezano je sa mrežom u okviru privremenog mehanizma dizajniranog za oblasti kojima su potrebna unapređenja mreže. Ovi objekti često rade ispod punog kapaciteta dok ne budu završena potrebna poboljšanja. Do kraja godine bilo je 330 prijava za povezivanje sa distributivnom mrežom, ukupne snage 707 MW, kao i 52 projekta za pristup prenosnoj mreži, što predstavlja 3,35 GW. Ipak, očekuje se da će u kratkom roku biti realizovano samo 600 do 700 MW ove snage.

Dodatno, manji projekti ispod 200 kW zahtevaju samo obaveštenje ESO-u, a 732 takva objekta su u planu, sa ukupnim kapacitetom od 53,9 MW. Nasuprot tome, prethodne godine bilo je više od 2.000 prijava za povezivanje sa mrežom ukupne snage 7,2 GW. Oštar pad prijava za 2024. godinu pripisuje se uvođenju obaveznih bankarskih garancija od 25.600 evra po MW, što je kasnije prošireno na projekte za skladištenje energije.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Komunikacija industrije: Zašto je strateška komunikacija postala ključni stub politike, investicija i tehnološke realizacije u energetskom i proizvodnom sektoru Evrope

Industrijska Evropa ulazi u period koji karakteriše strukturna transformacija, a ne postepene promene. Energetski sistemi se dekarbonizuju pod udruženim uticajem klimatske politike, industrijske strategije i globalne tehnološke konkurencije. Proizvodni sistemi se digitalizuju i elektrifikuju. Kapital se usmerava kroz zelene...

Cross-border integracija: Uspeh po formi, prenosioc rizika po suštini — i Srbija u centru

Godinama je regionalna energetska politika počivala na uverenju da je integracija tržišta ključ stabilnosti: više povezivanja, više razmene, više usklađenosti sa EU pravilima i mehanizmima. I to se u velikoj meri i dogodilo. SEE je integrisanija nego ikada. Tržišta...

OIE bez dovoljne stabilnosti: Srbija u srcu regionalne volatilnosti

U Jugoistočnoj Evropi tranzicija električne energije dobila je snažnu političku i investicionu dinamiku. Rumunija ponovo snažno razvija vetar i solar, Bugarska ubrzano podiže solarne kapacitete, Grčka je ušla u izvanredno brz ciklus izgradnje fotonaponskih sistema, a Srbija takođe ulazi...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!