Južni plinski koridor bila je najvažnija tema Croatia foruma u Dubrovniku. Ovo je za regiju vrlo važan energetski projekt kojim bi Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Crna Gora dobile novi pravac za snabdijevanje i pristup dodatnim količinama prirodnog plina iz Azerbejdžana…
Od Albanije, preko Crne Gore, uz samu granicu BiH i kroz Hrvatsku do Splita – to je za sada dogovorena trasa Jadransko-jonskog plinovoda, dugog 516 kilometara.
Do potrošača u regiji trebao bi dovoditi plin iz, tom sirovinom bogatog, Kaspijskog bazena. U prvom kvartalu 2014. godini trebao bi biti gotov razrađeni poslovni model i studija isplativosti.
Ideja je stara sedam godina, a na Croatia forumu razrađivale su se pojedinosti. Konkretnu trasu plinovoda, kažu i političari, treba odrediti ekonomija.
– Nema razloga da mi povlačimo više lijevo ili desno cijev, ukoliko će to na kraju biti skuplje konačnom potrošaču, ukoliko će čovjeku koji otvori taj plin kod kuće, stajati skuplje zato što, recimo, deset kilometara ide kroz dubrovačko zaleđe ili pod morem, a ne kroz Hercegovinu – smatra ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija.
Hrvatski ministar ekonomije Ivan Vrdoljak istakao je kako niko ne želi izbjeći Bosnu i Hercegovinu kada je u pitanju izgradnja Jadransko-jonskog plinovoda.
On je u Dubrovniku kazao da su države regije male kako bi imale svoje unikatne strategije.
– Taj projekt mora slijediti poslovni model koji će dugoročno biti održiv. Ako želimo kaspijski plin u bliskoj budućnosti u Hrvatskoj, BiH ili Mađarskoj, to može ići samo preko Jadransko-jonskog plinovoda (IAP). Možda se u budućnosti otvore nove mogućnosti, ali za sada to je jedini način za dobavu plina s Kaspijskog mora.
Što se BiH tiče, imali smo raspravu o tome i sugerirano je da se jedan dio BiH koji izlazi na Jadran, izbjegne. Studija izvodljivosti je pokazala da je jeftinije da se taj dio obiđe. Zašto je izbjegnuta BiH? Niko naravno ne želi nju izbjeći, važno je da ona dobije plin, jer BiH danas ima samo taj plinovod sa sjeveroistoka. Mi svi želimo da se srednji i zapadni dio BiH, također, priključi na transportni sustav IAP-a – kazao je Vrdoljak.
Jadransko- jonski plinovod priključio bi se na Transjadranski plinovod u Albaniji do koje bi azerbejdžanski plin dolazio kroz blizu 800 kilometara cijevi.
Oba plinovoda su strateški važni projekti kojima se otvara novi energetski transportni koridor za cijelu regiju jugoistočne Evrope. To znači dodatne količine prirodnog plina iz novih kaspijskih i srednjoistočnih izvora, te nužnu raznolikost u pravcima dobave sirovine za kojom potrebe samo rastu.
Projekt je dobio i načelnu potporu Evropske komisije.
– Viđen je kao projekt koji faktički uvodi plin u Europu, nije neka samo regionalna priča. S druge strane, naš je stav i viđenje da je to projekt koji apsolutno otvara mogućnosti za sve naše susjede, ali naročito za zemlje srednje i istočne Europe – misli Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova Hrvatske.
Iako zasad postoji samo na papiru, Južni plinski koridor, slažu se ministri zemalja regije, kada se ostvari, učvrstit će sigurnost opskrbe i građanima omogućiti jeftiniji plin.
Izvor Energija
