Pošto je 28. juna, u Boru najzad počela gradnja savremene topionice bakra, pod okriljem države i kanadskim kreditom, u ovaj rudarski grad počeli su da pristižu i potencijalni investitori iz sveta. Najpre su poznate britansko-američke kompanije „Klarendon” i „Harsko”, nakon prvih sagledavanja na terenu, poručili domaćinima da su veoma zainteresovani za preradu bakra iz jalovine (otpada) i da bi u ovaj poduhvat mogli da ulože i do 100 miliona evra.
Direktor Borskog kombinata bakra Blagoje Spaskovski rekao je novinarima da je reč o tehnologiji luženja (hidrometalurgija) i da je na taj način iz otpada u Boru i Majdanpeku (350 miliona tona jalovine) moguće dobiti 200.000 tona bakra. Za početak, pomenute kompanije uložile bi 20 miliona evra, a kasnije i pet puta više. To bi ulagaču i Boru donelo ukupnu zaradu od gotovo dve milijarde dolara (samo u bakru), a ubrzao bi se i proces ekološkog očišćenja otpada koji se na ovom prostoru taložio u minulih 108 godina.
Zainteresovani ulagači primenili bi u ovoj investiciji tehnologiju beogradske firme „Aeroakva”, koja sada u Boru proizvodi bakar iz rudničkih otpadnih voda.
– U svetu se postupkom luženja dobija oko četiri miliona tona bakra godišnje i što je posebno značajno, ovaj postupak je za 35 odsto jeftiniji od konvencionalnog – kaže Spaskovski.
Tako se ukazuje prilika da Bor značajnije uveća preradu sopstvenog bakra u sopstvenim prerađivačkim kapacitetima i njegovim izvozom ubrza ukupna ulaganja u rudarstvo. Obnovljeni i osavremenjeni rudnici u Boru i Majdanpeku tako bi brže stigli do godišnje proizvodnje od 400.000 tona koncentrata bakra, koliko će se, počev od 2014. godine, prerađivati u novoj topionici. A uvećana proizvodnja iz nove fabrike sumporne kiseline koristila bi se, najkorisnije, u postupku luženja borskih i majdanpečkih jalovišta.
Borski projekti i investicije u obnovu rudarstva i metalurgije, posle gotovo dve decenije stagnacije, privukle su u Bor i američko-izraelsku kompaniju „Energtek”. Stigla je ponuda ove kompanije da novom investicijom u Bor dopreme prirodni gas iz pravca Paraćina ili iz susedne bugarske Montane, jeftiniji od nafte, naftnih derivata i struje. Boranima je ponuđen i projekat izgradnje i prvog postrojenja za dobijanje energije iz obnovljivijih izvora organskog porekla. Tom energijom bi se, pored pogona kombinata bakra, mogla snabdevati i gradska toplana.
– Dobar glas o početku obnove Bora i njegovog kombinata, uz rekordnu cenu bakra na svetskom tržištu, od oko 10.000 dolara za tonu, stigao je do mnogih svetskih kompanija i one sada u Boru traže priliku za sopstvene isplative investicije – kaže direktor Spaskovski.
Novinarima je upravo saopšteno da je u prvoj polovini godine iz rude u Boru i Majdanpeku proizvedeno 14.000 tona katodnog bakra, 34 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Proizvedeno je i 10 odsto više zlata i 20 odsto više srebra, a izvoz je uvećan za trećinu. Posebno je značajno da je ukupna količina iskopina (jalovine i rude) uvećana za 40 odsto.
Mladi hoće u rudare
Borsku rudarsku kompaniju raduje i što se ovog leta 50 svršenih osnovaca odlučilo da upiše borsku Tehničku školu i da se u njoj školuje za tri rudarska zanimanja. Nakon deset godina rudarstvo je postalo traženo zanimanje za svršene osnovce iz Bora, Majdanpeka, Sokobanje, Rudne Glave, Krivelja, Despotovca, Popovca i Podgorca. U rukovodstvu borske kompanije to tumače time da su mladi (i njihovi roditelji) ponovo uvereni da će u borskom kombinatu imati siguran posao i pristojnu zaradu.
Izvor politika.rs