NaslovnaRegion energetikaBiH: Uvozna energija...

BiH: Uvozna energija će biti jeftinija od one iz Bloka 7, a kredit se neće moći vraćati

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Za pet godina cijena uvozne energije od one proizvedene u bh. termoelektranama bit će znatno jeftinija, pa će izgradnja termoelektrana Tuzla blok 7 i Banovići značiti da je skuplja pita od tepsije.

Rekao je ovo u razgovoru za Vijesti.ba ekspert iz tuzlanskog Centra za ekologiju i energiju Denis Žiško.

Analizirajući najnoviju analizu “Procjena utjecaja planiranih TE Tuzla blok 7 i Banovići na kvalitet zraka, zagađenje i zdravlje stanovništva”, koju je objavila poznata svjetska ekološka organizacija Greenpeace, Žiško navodi da je taj dokument urađen po metodologiji prihvaćenoj od Svjetske zdravstvene organizacije, ali i koja se kao provjerena koristi u samoj Evropskoj uniji.

– Ako neko od naših stručnjaka može da dokaže da ovaj izvještaj nije tačan, ja ih pozivam da to urade. A paušalne ocjene i osporavanja, koja standardno dolaze od naših stručnjaka i predstavnika vlasti, njima nek idu na dušu – kaže Žiško.

Prema njegovim riječima, očigledno je da upozorenja međunarodnih organizacija o štetnosti izgradnje pomenute dvije termoelektrane po zdravlje bh. građana previše ne dotiču političare i donosioce odluka u našoj zemlji.

Žiško ocjenjuje tačnim tvrdnje nadležnih da će nove termoelektrane, čija je izgradnja u planu, manje zagađivati okoliš od postojećih blokova, ali upozorava da će i dalje ostati problem s odlagalištem šljake.

– Tu se apsolutno ništa neće promijeniti, a pretpostavljam da ste već vidjeli na koji način oni trenutno vode brigu o odlaganju šljake. I dalje će se to raditi na katastrofalno loš način, kao i do sada – dodaje Žiško.

Također, naglašava da će Blok 7, kao zamjenski za blokove 3, 4 i 5 – koji će biti ugašeni, znatno manje zagađivati okolinu. No, treba imati u vidu da će taj zamjenski blok, kaže naš sagovornik, raditi 30 do 40 godina, što znači da će ujedno i mnogo više zagaditi okolinu nego bi tri pomenuta bloka zagadila za ovo malo vremena što im je još preostalo.

Podsjeća da je pred kraj marta ove godine u posjeti našoj zemlji boravio komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn, koji je tada jasno poručio da Evropa ide u dekarbonizaciju i da će cijena energije koja će se dobijati iz termoelektrana na ugalj rasti zbog taksi na CO2 emisije.

– Ako želimo u Evropu, morat ćemo prihvatiti njena ETS pravila (Emissions Trading System), odnosno međunarodni sistem za trgovanje emisijama stakleničkih plinova. To će utjecati na porast proizvodne cijene energije, pa ćemo samim tim doći u situaciju da će ta energija, za koju oni tvrde da je jeftina – što nije tačno, biti neminovno skupa. A kad još saberemo sve troškove – takse na CO2 emisije, ratu kredita i sve ono što će se morati uložiti u rudnike… doći ćemo u situaciju da ćemo te objekte morati zatvoriti, jer nećemo moći vraćati kredit – konstatuje Žiško.

Donosioci odluka u BiH, dodaje, svjesni su te činjenice, ali su u tu investiciju krenuli “zbog tendera i svega ostalog što ide s tim”.

– A za pet godina, kada počnemo vraćati taj kredit, oni će se početi hvatati za glavu. I ne samo oni, već i i građani BiH jer će im cijena energije biti preskupa. A ne zaboravite da je BiH prihvatila otvoreno tržište, što znači da ćemo doći u situaciju da će uvozna energija biti jeftinija od one proizvodene u bh. termoelektranama. I šta ćemo onda? Plaćati tu skuplju energiju iz BiH? A istovremeno ćemo biti primorani vraćati kredit… – zaključuje Žiško u razgovoru za Vijesti.ba.

Izvor; Energetika.ba

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

SEEPEX najskuplji u regionu, Srbija iznad 228 evra/MWh

Tržišta električne energije u Jugoistočnoj Evropi ostala su pod značajnim cenovnim pritiskom za isporuku 13. oktobra, pri čemu je Srbija zabeležila najvišu cenu električne energije na dan unapred među posmatranim regionalnim tržištima. Istovremeno, povećanje cenovne razlike između Mađarske i...

Rumunija preispituje SMR u Doiceștiju zbog nerešenih uslova

Nuclearelectrica ponovo razmatra budućnost projekta malog modularnog nuklearnog reaktora (SMR) u Doiceștiju, nakon interne analize u kojoj je utvrđeno da je više od 80% uslova iz investicione odluke iz februara 2026. godine ostalo nerešeno. Preispitivanje se odnosi na više...

Crna Gora odobrila 40 miliona evra za mrežu vetroelektrana Sinjajevina ukupno 488 MW

Crnogorski operator prenosnog sistema CGES odobrio je aranžman vredan približno 40 miliona evra za izgradnju visokonaponske infrastrukture namenjene povezivanju dve vetroelektrane ukupne snage 488 MW. Aranžman se odnosi na unapređenje realizacije jednog od većih planiranih projekata obnovljivih izvora energije...
Supported byClarion Owners Engineers