Odustajanje od novih TE na ugalj i njihova zamjena sa energijom iz vjetra bi koštalo regiju u prosjeku za 25 posto manje do 2030. godine.
Koordinator kampanje „Stop prljavoj energiji, jer budućnost je obnovljiva“ Igor Kalaba smatra da je sada idealno vrijeme da zemlje regije oblikuju sigurne, čiste, obnovljive i jefinije energetske sisteme kakve Evropska unija već gradi za milione građana.
-Političari u BiH već duže vremena promovišu energiju iz uglja, i to projekte koji po pravilu obiluju ekonomskim nelogičnostima i pravnim nepravilnostima. Termoelektrane uništavaju zdravlje ljudi, životnu sredinu, doprinose klimatskim promjenama, ali i ugrožavaju energetsku stabilnost jer će uglja, kad-tad nestati – naveo je Kalaba, saopćeno je iz banjalučkog Centra za životnu sredinu.
Što prije pređemo na obnovljive izvore energije i unapredimo energetsku efikasnost, to ćemo, kako kaže, prije osigurati ne samo zdravu životnu sredinu već i dugoročno održiv energetski sistem u BiH.
U saopćenju se podsjeća na zaključak iz izvještaja koji je objavila mreža CEE Bankwatch zajedno sa partnerima iz regiona, u kojem se kaže da zemlje Energetske zajednice rizikuju gubitak stotina miliona evra uloženih u zastarjele infrastrukturne projekte, ako ne adaptiraju svoja zakonodavstva i strategije u smjeru borbe protiv klimatskih promjena.
Do sada nijedna od ovih država nije usvojila plan naplaćivanja emisija gasova staklene bašte, niti je uzela takav sistem u obzir pri planiranju razvoja energetskog sistema. Međutim, nakon pristupanja Evropskoj uniji, ovakav sistem će postati obavezan. Nova analiza je pokazala da će po trenutnim cijenama dozvola za emisiju CO2 u EU (5 evra za tonu CO2), postojeće termoelektrane na ugalj i gas koštati vlade regije najmanje 575 miliona eura godišnje.
-Ako bi se ostvarili, planirani projekti razvijanja termoelektrana na ugalj bi na tu cifru dodali još 133-317 miliona eura godišnje. Ako bi cijena CO2 porasla na 30 evra po toni CO2, što se očekuje do 2025. godine, cijena ovih projekata bi porasla na cifru između 790 miliona i 1,9 milijardi eura godišnje – navodi se u saopćenju.
Trenutno se u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji i Ukrajini planira izgradnja ukupno 14.82 GW novih termoelektrana (TE) na ugalj, od kojih su mnoge nova postrojenja.
Međutim, odustajanje od novih TE na ugalj i njihova zamjena sa energijom iz vjetra bi koštalo regiju u prosjeku za 25 posto manje do 2030. godine.
Osim toga, u regiji se gubi značajna količina električne energije u distribuciji. U izvještaju se navodi da bi smanjenje ovih gubitaka svim zemljama regije donijelo godišnju uštedu od 1.7 milijardi eura do 2030. godine.
-Energetska zajednica bi trebala da pruži jasno vođstvo u čistim i ekonomski isplativim investicijama u energetske sisteme u zemljama članicama. U suprotnom regija će doći u ekonomski nezahvalnu situaciju dok EU istovremeno nastavlja da smanjuje upotrebu fosilnih izvora energije – izjavila je Ioana Ciuta, koordinator energetskog programa u CEE Bankwatch Network.
Izvor; Slobodna Bosna
