Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaBiH: Problemi Bosne...

BiH: Problemi Bosne sa Energetskom zajednicom, termoelektrane i usklađivanjem sa ekoloskim direktivama

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Bosna i Hercegovina se suočava sa sankcijama od strane Energetske zajednice koje mogu rezultirati blokiranjem svih energetskih projekata finansiranih od strane EU. Pored slučajeva kršenja i primedbi o nivou usklađenosti, procena Sekretarijata Energetske zajednice donosi razjašnjenja o statusu usklađenosti direktiva o zaštiti životne sredine i elektrana sa Direktivom o velikim ložištima (LCP) i Direktivom o industrijskim emisijama (IED).

Postoje različiti problemi u vezi sa primenom direktiva o zaštiti životne sredine u slučajevima bosanskih elektrana. Prema izjavi Sekretarijata Energetske zajednice za Procenu uticaja na životnu i društvenu sredinu (ESIA), nove elektrane na ugalj koje se promovišu od strane vlada entiteta i za koje su zainteresovani kineski izvođači radova i banke, Energetska zajednica će smatrati novim postrojenjima (ako njihove ekološke dozvole budu izdate nakon 1. januara 2018., pod uslovom da budupuštene u rad najkasnije 1. Januara 2019.) i stoga moraju da poštuju strože granične vrednosti emisija Direktive o industrijskim emisijama. To znači da je verovatno da će nedavno promovisani projekti kao što su TE Banovići, TE Tuzla i TE Gacko biti smatrani novim postrojenjima koja spadaju u opseg Direktive o industrijskim emisijama.

Slučaj TE Stanari je konačno razjašnjen. Sekretarijat Energetske zajednice je 2013. godine primio žalbu od lokalne NVO CZZS, sa navodima o neusklađenosti sa zakonom o životnoj sredini Energetske zajednice. Firma investitor (EFT) navela je da će njeno novoizgrađeno postrojenje za proizvodnju struje biti u skladu sa svim lokalnim ekološkim standardima i ekološkim standardima EU. U julu 2015., Sekretarijat Energetske zajednice izdao je saopštenje za javnost u kome je naveo da je Republika Srpska nedavno izmenila svoje zakonske propise o velikim ložištima kako bi ih uskladila sa zakonom Energetske zajednice i, kao posledica, sve postojeće ekološke dozvole za takve objekte (uključujući TE Stanari) moraju biti revidirane. Nakon uvođenja novousklađenog Pravilnika o merama za sprečavanje i smanjenje zagađenja vazduha i poboljšanje kvaliteta vazduha od strane Republike Srpske, nadležni organ je izdao revidiranu ekološku dozvolu za TE Stanari. Istovremeno, nakon procene relevantnih procedura, Sekretarijat Energetske zajednice je odbio deo žalbe koji se odnosi na neodgovarajuću implementaciju Direktive o proceni uticaja na životnu sredinu (EIA), imajući u vidu nedostatak dovoljnih dokaza koji ukazuju na neusklađenost sa odredbama te Direktive u slučaju procedura za izdavanje dozvola TE Stanari. Slučaj žalbe TE Stanari je stoga zatvoren od strane Sekretarijata Energetske zajednice.

Situacija u gasnom sektoru u Bosni i Hercegovini je dugo predmet zabrinutosti Sekretarijata. To naročito važi za nedostatak zakonskih propisa i regulatornih institucija na nivou države, ali se takođe tiče aranžmana napravljenih na nivou dva entiteta, Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine. Nedostatak odgovarajućeg pravnog okvira predstavlja prepreku razvoju gasnog sektora kako na nacionalnom tako i na regionalnom nivou, i stoga ugrožava postizanje ključnog cilja Ugovora o osnivanju Energetske zajednice. Energetska zajednica se žalila na probleme neusklađenosti od strane Bosne i Hercegovine u gasnom sektoru uključujući nedostatak regulatornih organa za gas u Federaciji Bosne i Hercegovine, nedostatak  odgovarajućeg pravnog, funkcionalnog i računovodstvenog razdvajanja u oba entiteta, nedostatak odgovarajuće određenih i objavljenih mrežnih tarifa, pitanja u vezi sa izuzećima za novu infrastrukturu, nedostatak otvaranja tržišta u skladu sa rokovima postavljenim u Gasnoj direktivi2003/55/EC.

Sankcije mogu blokirati finansiranje svih energetskih projekata koji su nominovani za finansiranje od strane različitih fondovaEU. Pored HE, BiH može da izgubi finansiranje za nove visokonaponske prekogranične konekcije sa Srbijom i Crnom Gorom.

 

Izvor: ESIASEE.EU

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Energetska dilema Srbije: EPS suočen sa polako gorućom krizom uz pozive na odgovornost

Decenijama je Elektroprivreda Srbije (EPS) delovala kao neuništiva. Njene lignite rudnike, stare termoelektrane i hidroelektrane činile su osnovu sistema otporne na regionalne šokove i tržišne fluktuacije. Srbija je bila jedna od retkih evropskih zemalja sa električnom samodovoljnošću, ponekad čak...

Energetska budućnost Srbije na kocki u borbi za gas posle Rusije

Više od dve decenije, politička i ekonomska stabilnost Srbije zasnivala se na nepisanom dogovoru: ruski gas bi dolazio pouzdano, predvidivo i po povlašćenim uslovima dogovorenim između Beograda i Moskve. Odnos je bio geopolitička arhitektura prikrivena kao trgovina robom. Sankcije...

Sankcije prema NIS-u pokreću najteži finansijski stres test Srbije u jednoj generaciji

Kada su Sjedinjene Države proširile sankcije protiv ruskih energetskih interesa, mnogi zvaničnici u Beogradu nisu odmah shvatili težinu situacije. Na površini, NIS, u većinskom vlasništvu Gazprom Nefta, nastavio je da radi rafineriju u Pančevu, snabdeva pumpne stanice i učestvuje...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!