Petogodišnji USAID-ov projekt Investiranje u sektor energije, vrijedan skoro pet i po miliona dolara, zasnovan je na privlačenju stranog kapitala i otvaranju novih radnih mjesta.
Zato je na prvom Energetskom samitu u BiH ukazano na značaj obnovljivih izvora energije, te značaj integracije na tržište Jugoistočne Evrope. Na tom putu, prepreku predstavlja neusklađeno bh. zakonodavstvo s evropskim i neispunjavanje uvjeta iz trećeg paketa Energetske zajednice, piše Federalna.ba.
Da je energetski potencijal strateški sektor bh. ekonomskog razvoja, potvrđuje dobit od 1,5 milijardi maraka ostvarena u proteklih pet godina izvozom električne energije. 80 posto elektične energije u BiH je iz termoelektrana, dok je preostali dio iz hidro-kapaciteta. “Veliki potencijali postoje u gradnji hidropetencijala i obnovljivih izvora energije, treba učiniti više da situcija za investiranje bude mnogo bolja”, poručio je Nicholas Hill, otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH.
Stručnjaci iz ove oblasti procjenjuju da Bosna i Hercegovina, kao jedna od dvije zemlje izvoznice električne energije u jugoistočnoj Evropi, može računati na udvostručenje proizvodnje, ali tek nakon ispunjenja određenih uslova.
“Ni na jednoj elektrani nije ugrađen sistem za odsumporavanje jer su u pitanju vrlo visoke investicije, ali mi to trebamo uraditi ne zbog ispunjenja obaveza prema energetskoj zajednici već zbog zdravlja ljudi i eko sistema”, navodi Fahrudin Kulić, ekspert za energetiku USAID projekta “Investiranje u sektor energije”.
Čak i ono na šta smo pristali nismo ispoštovali. Potpisivanjem sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH se obavezala na reform energetskog sektora. Za povećanje efikasnosti u ovoj oblasti za 20 posto potrebno je 10 milijardi investicija. Zbog nepostojanja državne strategije ekonomskog razvoja mnogi investitori se nerado odlučuju ulagati kapital u bh. resurse.
Uprkos bogatim prirodnim resursima, dugotrajan proces za dobijanje više od 50 raznih dozvola, prepreka je dolasku stranih investicija. Problem su i dotrajala postrojenja, koja su u pogonu skoro četiri decenije. Zbog toga je neophodno izvršiti zamjenu kapaciteta.
Ako to ne uradimo i do 2020. godine proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ne povećamo do 40 posto prijeti nam opasnost da od zemlje izvoznice električne energije postanemo ona koja zavisi od tuđe. Federalni resorni ministar Reuf Bajrović nije mogao potvrditi najave da ćemo uskoro od vjetrolektrana imati 230 megavata. “To zavisi od mnogo faktora, a mi ćemo učiniti sve da se to i desi”, kaže ministar.
Snabdijevanje potrošača iz obnovljivih izvora energije je ekološki ispravnije, ali i rizičnije. “Ukoliko se neka država opredijeli samo za jedan vid energije, tada je njena sigurnost snabdijevanja ugrožena. BiH u ovom trenutku ima jedan dobar miks – postoje i termoelektrane i velike hidroelektrane”, ističe Edin Zametica, savjetnik Državne regulatorne komisije za električnu energiju.
U odnosu na neke druge zemlje, mi smo na početku u proizvodnji energije iz vjetrolektrana, solarnih elektrana, te biomasa. “Uvidjeli smo da zakonski okvir treba biti unapređen. Iz našeg iskustva, možemo vam savjetovati da sve završite prije nego investitori dođu da apliciraju”, kaže Fatih Kolmek, savjetnik Regulatorne komisije za energetsko tržište Turske.
BiH posjeduje energetski potencijal na kojem nam mogu mnogi pozavidjeti. Svima je jasno da na profit od toga nećemo računati dok domaće zakonodavstvo ne bude usklađeno sa zahtjevima EU.
Izvor; Agencije
