Hoće li Bosna i Hercegovina dobiti još jedan crveni karton na europskom putu, ali ovaj put zbog nepoštivanja europskih standarda iz područja ekoloških standarda i borbe protiv klimatskih promjena vidjet će vrlo brzo, no činjenica je kako se politika eksploatacije i korištenja ugljena kosi sa standardima i planovima koje Europska unija ima.
A da bi tematika termoelektrana mogla uskoro postati aktualna, potvrdio je i sam premijer Federacije Fadil Novalić, koji je, govoreći o privatizaciji u elektroenergetskom sektoru, naveo kako termoelektrane neće nitko jer je “EU odlučila protjerati ugalj”.
Sve zemlje jugoistočne Europe će u nadolazećim godinama trebati implementirati EU Acquis Communautaire i usvoje ciljeve za redukciju emisija stakleničkih plinova, dok su ciljeve za povećanje udjela obnovljive energije do 2020. već usvojili. Međutim, u Energetskoj strategiji Energetske zajednice koja je usvojena 2012. godine, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora i Srbija iznose planove za povećanje proizvodnje električne energije dobivene korištenjem uglja u velikim postrojenjima za sagorijevanje.
Borba protiv klimatskih promjena
Stoga SEE Change Net i SEE SEP, mreža organizacija civilnog društva iz Jugoistočne Europe, s partnerskim organizacijama Centar za zastupanje građanskih interesa i Centar za životnu sredinu u BiH, već jedno vrijeme poziva vlade zemalja regije da reagiraju brzo i predaju ambiciozne i pravedne planove borbe protiv klimatskih promjena.
Igor Kalaba iz Centra za zaštitu životne sredine nedavno je naglasio kako se od političara moraju konstantno zahtijevati promjene, a pogotovo u pogledu čistih izvora energije.
Istodobno, mreža organizacija civilnih društva iz zemalja Jugoistočne Evrope u sklopu energetskog modela za sedam država postavlja jasno pitanje hoće li države, među kojima je i BiH uspjeti ispuniti europske standarde u pogledu činjenice da do 2030. godine treba smanjiti emisiju plinova za čak 40 posto. Do 2050. godine pak taj bi procent trebao iznositi 80 posto.
Istraživanje o termoelektranama
U zemljama Balkana trebalo bi stoga, pokazuje istraživanje Fondacije “Mreža za promjene jugoistočne Europe”zbog zastarjelosti i nezadovoljavanja standarda Europske unije, obnoviti ili zatvoriti 13 termoelektrana (TE). Isto istraživanje pokazuje kako će u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 2020. do 2025. godine na meti će biti četiri termoelektrane. Stoga predlažu da zemlje regije, pa tako i BiH u idućem razdoblju ulaže resurse u povećanje energetske učinkovitosti ali kroz iskorištavanje obnovljivih izvora energije te uz istodobno smanje upotrebe uglja.
Izvor; Prva Politika
