Potpisujući ugovor i pristupajući Energetskoj zajednici EU, BiH je na sebe preuzela obaveze koje već godinama ne ispunjava, zbog čega su joj iz Sekretarijata Energetske zajednice EU zaprijetili pokretanjem postupka.
Početkom februara ove godine stiglo je posljednje upozorenje i zadat je rok od dva mjeseca za pronalaženje načina da se otklone nedostaci, prije svega u harmonizaciji entitetskih propisa.
Iako je rok već odavno istekao, BiH još nije uradila svoj dio posla i opasno zaostaje za svima kada je u pitanju Ugovor o Energetskoj zajednici, a neispunjavanjem obaveza mogla bi biti čak i suspendovana iz ove organizacije.
BiH je ulaskom u Energetsku zajednicu dobila zadatak da mora preuzeti evropske direktive, koje se, prije svega, tiču električne energije i gasa, kao energetskih resursa koji se najviše koriste.
“Kada su u pitanju obaveze koje smo preuzeli ulaskom u Energetsku zajednicu, među najvažnijim je pitanje gasa. Dužni smo riješiti pitanje gasnog regulatora i operatora u skladu s evropskim direktivama te stvoriti veleprodajno tržište gasa u BiH”, rekao je nedavno Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
On ipak kaže da je značajan dio obaveza ispunjen, mada još ima onih koje su neriješene.
Kada je u pitanju gas, osnovni problem je da li će to biti jedan zakon o gasu na nivou BiH ili će biti dva entetitetska, što je izvijesnije, s obzirom na to da RS trenutno ima taj zakon koji je u dobroj mjeri, ali ne u potpusnosti usaglašen sa direktivama EU.
“Državni nivo će podržati svaki dogovor, vršiti koordinaciju, voditi politiku. Dosad dogovora o jedinstvenom zakonu nema i ukoliko ga ne bude neophodno je da entitetski zakoni budu potpuno harmonizovani, ako ne i identični, što znači da na isti način moraju preuzeti evropske direktive koje se tiču gasa”, rekao je nedavno Šarović.
Inače, ovi zakoni i uopšte uspostavljanje legislative dio su drugog paketa Energetske zajednice, međutim od 2015. godine na snagu će stupiti treći paket, koji se odnosi na usaglašavanje po pitanju jedinstvenog regulatora za gas na državnom nivou.
Bilo kako bilo, do zajedničkog regulatora za gas na nivou BiH biće teško doći, a on mora biti rezultat dogovora ministarstava odnosno entitetskih vlada.
BiH se ulaskom u Energetsku zajednicu obavezala da će povećati udio obnovljive energije u energetskom bilansu.
Do 2020. godine obnovljivu energiju treba da poveća sa sadašnjih 32 na 40 odsto i tu se, prije svega, misli da hidroenergiju, solarnu energiju i vjetroelektrane.
Ugovor o Energetskoj zajednici potpisan je u Grčkoj 2005. godine, a njen osnovni cilj je stvaranje najvećeg tržišta električne energije i gasa u svijetu. Osnivanjem ove zajednice EU je proširila svoje unutrašnje tržište energije na jugoistočnu Evropu te otvorila mogućnost širenja na sve one koji iskažu svoj interes. Ona se zasniva na sprovođenju relevantnog zakonodavstva i liberalizaciji domaćih energetskih tržišta članica EU.
Cilj osnivanja Energetske zajednice jeste usklađivanje poslovnih, političkih i društvenih interesa svih potpisnika i njegovim sprovođenjem garantuje se stabilno i kontinuirano snabdijevanje energijom, a u konačnici njegovom realizacijom stvoriće se pretpostavke za privredni razvoj i socijalnu stabilnost.
Integracijom u Energetsku zajednicu BiH je stvorila pretpostavke da duž cijele regije trguje energijom, privlači investicije u elektro i gasnu mrežu, ali do vidljivih i opipljivih rezultata potrebno je još vremena s obzirom da je BiH još na početku usvajanja legislative i pravila poslovanja koja važe na razvijenim tržištima.
Da bi ispunila svoje obaveze, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje je nosilac preuzetih obaveza, mora pronaći način da entitete nagovori i zajedno s njima izradi legislativu za gasni sektor u skladu s Ugovorom o Energetskoj zajednici.
Potpisom ugovora strane su se obavezale da će postepeno implementirati pravne stečevine EU, razviti odgovarajući regulatorni okvir i liberalizovati svoja tržišta energijom u skladu s pravnim normama.
Koliko će BiH imati koristi od liberalizacije tržišta energijom najbolje pokazuje primjer Hrvatske, koja je na putu ka EU liberalizovala svoje tržište tako da je moguće da “Hrvatska elektroprivreda” (HEP) ostane bez monopolističkog položaja.
Nedavno je objavljeno kako će “Hrvatski telekom” u popis svojih djelatnosti uvesti i trgovinu električnom energijom, a pretpostavlja se kako će ponuditi povoljnije uslove nego HEP.
Stručnjaci u Hrvatskoj slažu se samo u jednom, a to je da ukoliko na hrvatskom tržištu odluče poslovati neke veće energetske kompanije da će to dovesti do rasta konkurencije, a samim tim i pada cijena struje.
Efekti liberalizacije tržišta električne energije u državama EU već su doveli da pada cijena za domaćinstvo, a isto se očekuje i u Hrvatskoj.
“Za očekivati je pojavu cross sellinga, gdje će električna energija biti samo jedna od usluga koju će domaćinstva kupovati od svojih dobavljača te će, primjera radi, biti kombinovana sa dostavom toplotne energije, gasa i telekomunikacionih uslugama”, rekao je za hrvatske medije Marko Ćosić, direktor firme “Profectio energija”.
Građanima Hrvatske već su dostavljene i prve ponude, odnosno manje cijene konkurencije, koja je stigla ulaskom Hrvatske u EU, pa je tako slovenački trgovac električnom energijom “Gen-I” već ponudio do 30 odsto jeftiniju struju u odnosu na onu koju nudi HEP pod uslovom da im struja neće poskupjeti do kraja 2015. godine, a onima koji promijene dobavljača promotivno će biti darovan jedan mjesec potrošnje besplatno.
Slovenci hrvatsko tržište planiraju osvojiti brendom “Jeftina struja”, a po njihovim riječima promjena dobavljača trebalo bi da bude jednostavna, putem telefonske prijave ili prijave na njihovoj web strani.
Robert Golub, predsjednik Uprave kompanije “Gen-I”, rekao je da je u Hrvatskoj stvoren pogrešan utisak kako je struja jeftina te da to samo tako izgleda.
“Ima dovoljno prostora za ulazak konkurencije. Mi nismo alturisti već želimo ostvariti zaradu. Prošlogodišnje poskupljenje struje i činjenica da su berzanske cijene u februaru pale stvorila je prostor za ulazak konkurencije na hrvatsko tržište i stvaranje profita”, kazao je Golub.
Inače, ova slovenačka kompanija u Hrvatskoj je prisutna već osam godina s obzirom na to da je Hrvatska daleko odmakla u liberalizaciji svog tržišta, a “Gen-I” se nametnuo kao dobavljač struje za javnu rasvjetu u Zagrebu, Samoboru, Velikoj Gorici, Rijeci, Vinkovicima, a strujom snabdijeva i “Konzum”, “Tisak”, “Merkator”, “Hespo”, “Ferokotap” i još neke kompanije.
Cilj te kompanije je privući oko 20.000 potrošača do kraja 2014. godine, a za tri godine žele čak 17 odsto tržišnog udjela. Inače, ova kompanija u prošloj godini imala je 1,5 milijardi evra prihoda i posluje trenutno na 18 tržišta.
Kako procjenjuju hrvatski stručnjaci, HEP, koji trenutno drži 98 odsto tržišta električnom energijom, i dalje će biti dominantan, ali će se njegov udio u svakom slučaju smanjiti.
Ko su članice
Članice Energetske zajednice su Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Italija, Irska, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Malta, Mađarska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija, Švedska i Velika Britanija, te Albanija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i UNMIK-Kosov. Status zemalja posmatrača imaju Gruzija, Moldavija, Norveška, Turska i Ukrajina. Organizacionu strukturu Energetske zajednice čine Ministarski savjet, Stalna grupa, Regulatorni odbor, Forum i Sekretarijat.
Sjedište Sekretarijata Energetske zajednice je u Beču.
Izvor Nezavisne Novine
