Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaBez troškovnog restrukturiranja...

Bez troškovnog restrukturiranja HEP-ov investicijski plan nije održiv

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Digital
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Rudarstvo
Supported byspot_img

Pripremu investicija HEP bi trebao značajno ubrzati, kao i troškovno restrukturiranje bez čega investicijski plan nije održiv. HEP je uoči Božića predstavio plan rada Uprave koji predviđa 25 milijardi kuna investicija u periodu 2012-2016, koji većina struke smatra samo popisom lijepih želja. “Pri planiranju investicija HEP bi  trebao preferirati projektno financiranje, jer projekcije kreditnog zaduženja i uporaba vlastitih sredstava za potrebe planiranih investicija nisu održive. Za nužni investicijski ciklus postoje kapaciteti, ali i ograničenja, a ona su financijska, kadrovska i organizacijska” Sve to pokazala je analiza HEP-ovog poslovanja koju su u sklopu projekta Clean start jučer predstavili Ekonomski institut i Inženjerski biro po narudžbi Vlade.

Proizvodnost HEP-a višestruko je manja, a udio rashoda za zaposlene u ukupnim rashodima višestruko je veći u odnosu na stare i nove zemlje članice EU, upozoravaju konzultanti. U 2011. HEP-ovi prihodi po zaposlenom iznosili su 123 tisuće eura, dok u novim zemljama članicama oni iznose čak 402 tisuća eura. HEP-ove dugoročne obveze iznose 9,6 milijardi kuna i to je u prosjeku novih zemalja članica, ali su likvidnost i profitabilnost značajno manji nego u tim zemljama. Udio investicija manji je nego u novim EU članicama, ali je veći nego u starim članicama. U ukupnim prihodima za investicije je u 2010. otišlo tek 13% prihoda, dok je u novim zemljama članicama to bilo 20%. U 2011. omjer je povećan pa je na investicije otišlo 17% prihoda. Prihoda na kapital (ROE) u 2011. u HEP-u uopće nije bilo, dok je on istodobno u novim zemljama članicama iznosio 9%. U prvom polugodištu 2012. ROE je čak pao u minus 0,43, a likvidnost je istodobno smanjena. Općenito, konstatirano je da HEP ima velikih problema s likvidnošću koja je u padu: u 2011. ona je iznosila 0,70, a u prvom polugodištu 2012. smanjena je na 0,65. Za usporedbu, referentna vrijenost je 2, a u novim zemljama članicama iznosi 1,93.

Izviješće konstatira da se u budućnosti očekuje veća konkurencija u opskrbi električnom energijom, te da učinci procjene od 10% gubitka tržišta nisu u programu restrukturiranja. Ulazak konkurencije u prijenos, distribuciju i toplinarstvo ne očekuje se, a HEP Grupa će u svom vlasništvu zadržati sve elektrane. Preporuča se smanjivanje distributivnih područja sa sadašnjih 21 na ukupno 5, te odvajanje HEP ODS-a od ostatka koncerna.  Savjetuje se da se trošak radne snage smanji za oko 30%, te promjeni postojećeg kolektivnog ugovora koji je važeći do kraja ove godine, jer je teško održiv bez smanjenja broja zaposlenih. Savjetuje se izrada nove sistematizacije radnih mjesta i jasnije definiranje varijabilnog dijela menađerskih ugovora, kriterija otkaza i gubitka prava radi osobne odgovornosti. Inače, u HEP-u ima ukupno 117 menađerskih ugovora.

Kompanija bi trebala ulagati u imovinu i zamjenu postojećih kapaciteta jer je otpisanost dugotrajne imovine visokih 64%, a realizacija od plana tijekom 2012. bila je oko 80%. Analiza preporučuju HEP-u da se odupre vođenju industrijske i socijalne politike na štetu tvrtke u segmentu javne nabave, jer procijenjena vrijednost nabave gotovo ne odstupa od ostvarenih vrijednosti, kao i u segmentu cijena. Naglašava se da je ukupna vrijednost nabave u 2011. iznosila 8,56 milijardi kuna (37% robe, 33% usluge, 29% električna energija), a izražen je oligopol dobavljača. Kao sporni ugovori identificirani su uvođenje SAP-a, za što postoji potencijalna obveza 45 milijuna kn, te plaćanje predujme HAC-u 300 milijuna kn za preuzimanje elektroenergetskih objekata na autocestama. S obzirom na to, savjetuje se centralizacija javne nabave, pri čemu bi trebalo ostaviti samo racionalno opravdanu nabavu s razvidnim planovima i izviješćima. Za pojedine robe, kao što su energenti, HEP-u je savjetovana nabava u realnom vremenu i organizacija međunarodnih natječaja za nabavu općenito.  U segmentu kontrolinga uočene su slabosti u sustavu interne kontrole i revizorskog odbora, a u službi interne revizije umjesto 30 radi tek 10 osoba. Uvjetno mišljenje Državne revizije iz 2010. koje upozorava na manjkavosti internih kontrola ignorirano je, a nedostaci nisu uklonjeni. Elementi kontrolinga postoje,a informatičko-informacijski moduli za menađersko upravljanje sustavom postoje tek djelomično. Obuhvat eksterne revizije je slab i nedostatan. HEP bi, savjetuje se, svoja potraživanja trebao osigurati instrumentima naplate, vlasnički urediti i izraditi registar nekretnina, riješiti status bespravno korištene imovine kao što su stanovi i garaže, a sugerira se i izbjegavanje zamjene potraživanja za vlasničke udjele, što se upravo planira u slučaju predstečajne nagodbe za Dioki.

Izvor Energetika-net

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Bugarska: NEK će dodati 10 MWh skladište energije sa baterijama u hidroelektranu Vacha 1 i proširiti skladištenje energije

Bugaraska državna energetska kompanija, Nacionalna elektroenergetska kompanija (NEK), planira da instalira sistem za skladištenje energije sa baterijama (BESS) kapaciteta 10 MWh u nedavno rekonstruisanoj hidroelektrani Vacha 1 do kraja ove godine. Takođe, NEK je pokrenuo tender za pretvaranje četiri...

Bosna i Hercegovina: Izazovi i budućnost energetske proizvodnje na ugalj u Republici Srpskoj

Termoelektrane koje upravlja Elektroprivreda Republike Srpske (ERS), javno preduzeće sa sedištem u Republici Srpskoj, stare su i zahtevaju značajna ulaganja u održavanje. Prema rečima Petra Đokića, ministra energetike i rudarstva Republike Srpske, isplativije je izgraditi nove elektrane nego održavati...

Bugarska: Domaća proizvodnja gasa ključna za energetsku sigurnost i konkurentnost

Ministar energetike Bugarske, Zhecho Stankov, naglasio je da bi domaća proizvodnja prirodnog gasa bila najisplativije rešenje za zemlju. Ova izjava data je tokom sastanka sa predstavnicima "OMV Petrom", filijale austrijske energetske kompanije OMV, na kojem je razgovarano o budućnosti...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!