Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaBez troškovnog restrukturiranja...

Bez troškovnog restrukturiranja HEP-ov investicijski plan nije održiv

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img

Pripremu investicija HEP bi trebao značajno ubrzati, kao i troškovno restrukturiranje bez čega investicijski plan nije održiv. HEP je uoči Božića predstavio plan rada Uprave koji predviđa 25 milijardi kuna investicija u periodu 2012-2016, koji većina struke smatra samo popisom lijepih želja. “Pri planiranju investicija HEP bi  trebao preferirati projektno financiranje, jer projekcije kreditnog zaduženja i uporaba vlastitih sredstava za potrebe planiranih investicija nisu održive. Za nužni investicijski ciklus postoje kapaciteti, ali i ograničenja, a ona su financijska, kadrovska i organizacijska” Sve to pokazala je analiza HEP-ovog poslovanja koju su u sklopu projekta Clean start jučer predstavili Ekonomski institut i Inženjerski biro po narudžbi Vlade.

Proizvodnost HEP-a višestruko je manja, a udio rashoda za zaposlene u ukupnim rashodima višestruko je veći u odnosu na stare i nove zemlje članice EU, upozoravaju konzultanti. U 2011. HEP-ovi prihodi po zaposlenom iznosili su 123 tisuće eura, dok u novim zemljama članicama oni iznose čak 402 tisuća eura. HEP-ove dugoročne obveze iznose 9,6 milijardi kuna i to je u prosjeku novih zemalja članica, ali su likvidnost i profitabilnost značajno manji nego u tim zemljama. Udio investicija manji je nego u novim EU članicama, ali je veći nego u starim članicama. U ukupnim prihodima za investicije je u 2010. otišlo tek 13% prihoda, dok je u novim zemljama članicama to bilo 20%. U 2011. omjer je povećan pa je na investicije otišlo 17% prihoda. Prihoda na kapital (ROE) u 2011. u HEP-u uopće nije bilo, dok je on istodobno u novim zemljama članicama iznosio 9%. U prvom polugodištu 2012. ROE je čak pao u minus 0,43, a likvidnost je istodobno smanjena. Općenito, konstatirano je da HEP ima velikih problema s likvidnošću koja je u padu: u 2011. ona je iznosila 0,70, a u prvom polugodištu 2012. smanjena je na 0,65. Za usporedbu, referentna vrijenost je 2, a u novim zemljama članicama iznosi 1,93.

Izviješće konstatira da se u budućnosti očekuje veća konkurencija u opskrbi električnom energijom, te da učinci procjene od 10% gubitka tržišta nisu u programu restrukturiranja. Ulazak konkurencije u prijenos, distribuciju i toplinarstvo ne očekuje se, a HEP Grupa će u svom vlasništvu zadržati sve elektrane. Preporuča se smanjivanje distributivnih područja sa sadašnjih 21 na ukupno 5, te odvajanje HEP ODS-a od ostatka koncerna.  Savjetuje se da se trošak radne snage smanji za oko 30%, te promjeni postojećeg kolektivnog ugovora koji je važeći do kraja ove godine, jer je teško održiv bez smanjenja broja zaposlenih. Savjetuje se izrada nove sistematizacije radnih mjesta i jasnije definiranje varijabilnog dijela menađerskih ugovora, kriterija otkaza i gubitka prava radi osobne odgovornosti. Inače, u HEP-u ima ukupno 117 menađerskih ugovora.

Kompanija bi trebala ulagati u imovinu i zamjenu postojećih kapaciteta jer je otpisanost dugotrajne imovine visokih 64%, a realizacija od plana tijekom 2012. bila je oko 80%. Analiza preporučuju HEP-u da se odupre vođenju industrijske i socijalne politike na štetu tvrtke u segmentu javne nabave, jer procijenjena vrijednost nabave gotovo ne odstupa od ostvarenih vrijednosti, kao i u segmentu cijena. Naglašava se da je ukupna vrijednost nabave u 2011. iznosila 8,56 milijardi kuna (37% robe, 33% usluge, 29% električna energija), a izražen je oligopol dobavljača. Kao sporni ugovori identificirani su uvođenje SAP-a, za što postoji potencijalna obveza 45 milijuna kn, te plaćanje predujme HAC-u 300 milijuna kn za preuzimanje elektroenergetskih objekata na autocestama. S obzirom na to, savjetuje se centralizacija javne nabave, pri čemu bi trebalo ostaviti samo racionalno opravdanu nabavu s razvidnim planovima i izviješćima. Za pojedine robe, kao što su energenti, HEP-u je savjetovana nabava u realnom vremenu i organizacija međunarodnih natječaja za nabavu općenito.  U segmentu kontrolinga uočene su slabosti u sustavu interne kontrole i revizorskog odbora, a u službi interne revizije umjesto 30 radi tek 10 osoba. Uvjetno mišljenje Državne revizije iz 2010. koje upozorava na manjkavosti internih kontrola ignorirano je, a nedostaci nisu uklonjeni. Elementi kontrolinga postoje,a informatičko-informacijski moduli za menađersko upravljanje sustavom postoje tek djelomično. Obuhvat eksterne revizije je slab i nedostatan. HEP bi, savjetuje se, svoja potraživanja trebao osigurati instrumentima naplate, vlasnički urediti i izraditi registar nekretnina, riješiti status bespravno korištene imovine kao što su stanovi i garaže, a sugerira se i izbjegavanje zamjene potraživanja za vlasničke udjele, što se upravo planira u slučaju predstečajne nagodbe za Dioki.

Izvor Energetika-net

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Potreban kompromis između izgradnje energetskih kapaciteta i zaštite prirode

Decenijama su Vlade Crne Gore najavljivale izgradnju novih izvora energije i velikih infrastrukturnih projekata neophodnih za ekonomski razvoj. Gotovo svi su zaustavljeni praktično u idejnoj fazi - zbog protesta građana, lokalnih vlasti, nevladinih organizacija i drugih koji su tražili...

Region JIE: Cene električne energije kretale su se između 66 i 91 evra evra/MWh u 19. nedelji

  U 19. nedelji cene električne energije u regionu jugoistočne Evrope porasle su u odnosu na prethodnu sedmicu, u proseku za 25%, usled veće potražnje za električnom energijom, pada proizvodnje energije vetra i povećanja cene fjučersa za emisije CO2. Većina tržišta dostigla...

Hrvatska: Neto proizvodnja električne energije dostigla 1,46 TWh u martu

Neto proizvodnja električne energije u Hrvatskoj u martu 2024. iznosila je 1.457 GWh, što je za 13,4% manje u odnosu na mart prošle godine (1.682 GWh), pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U martu je u hidroelektranama proizvedeno 782 GWh električne...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!