Pripremu investicija HEP bi trebao značajno ubrzati, kao i troškovno restrukturiranje bez čega investicijski plan nije održiv. HEP je uoči Božića predstavio plan rada Uprave koji predviđa 25 milijardi kuna investicija u periodu 2012-2016, koji većina struke smatra samo popisom lijepih želja. „Pri planiranju investicija HEP bi trebao preferirati projektno financiranje, jer projekcije kreditnog zaduženja i uporaba vlastitih sredstava za potrebe planiranih investicija nisu održive. Za nužni investicijski ciklus postoje kapaciteti, ali i ograničenja, a ona su financijska, kadrovska i organizacijska“ Sve to pokazala je analiza HEP-ovog poslovanja koju su u sklopu projekta Clean start jučer predstavili Ekonomski institut i Inženjerski biro po narudžbi Vlade.
Proizvodnost HEP-a višestruko je manja, a udio rashoda za zaposlene u ukupnim rashodima višestruko je veći u odnosu na stare i nove zemlje članice EU, upozoravaju konzultanti. U 2011. HEP-ovi prihodi po zaposlenom iznosili su 123 tisuće eura, dok u novim zemljama članicama oni iznose čak 402 tisuća eura. HEP-ove dugoročne obveze iznose 9,6 milijardi kuna i to je u prosjeku novih zemalja članica, ali su likvidnost i profitabilnost značajno manji nego u tim zemljama. Udio investicija manji je nego u novim EU članicama, ali je veći nego u starim članicama. U ukupnim prihodima za investicije je u 2010. otišlo tek 13% prihoda, dok je u novim zemljama članicama to bilo 20%. U 2011. omjer je povećan pa je na investicije otišlo 17% prihoda. Prihoda na kapital (ROE) u 2011. u HEP-u uopće nije bilo, dok je on istodobno u novim zemljama članicama iznosio 9%. U prvom polugodištu 2012. ROE je čak pao u minus 0,43, a likvidnost je istodobno smanjena. Općenito, konstatirano je da HEP ima velikih problema s likvidnošću koja je u padu: u 2011. ona je iznosila 0,70, a u prvom polugodištu 2012. smanjena je na 0,65. Za usporedbu, referentna vrijenost je 2, a u novim zemljama članicama iznosi 1,93.
Izviješće konstatira da se u budućnosti očekuje veća konkurencija u opskrbi električnom energijom, te da učinci procjene od 10% gubitka tržišta nisu u programu restrukturiranja. Ulazak konkurencije u prijenos, distribuciju i toplinarstvo ne očekuje se, a HEP Grupa će u svom vlasništvu zadržati sve elektrane. Preporuča se smanjivanje distributivnih područja sa sadašnjih 21 na ukupno 5, te odvajanje HEP ODS-a od ostatka koncerna. Savjetuje se da se trošak radne snage smanji za oko 30%, te promjeni postojećeg kolektivnog ugovora koji je važeći do kraja ove godine, jer je teško održiv bez smanjenja broja zaposlenih. Savjetuje se izrada nove sistematizacije radnih mjesta i jasnije definiranje varijabilnog dijela menađerskih ugovora, kriterija otkaza i gubitka prava radi osobne odgovornosti. Inače, u HEP-u ima ukupno 117 menađerskih ugovora.
Kompanija bi trebala ulagati u imovinu i zamjenu postojećih kapaciteta jer je otpisanost dugotrajne imovine visokih 64%, a realizacija od plana tijekom 2012. bila je oko 80%. Analiza preporučuju HEP-u da se odupre vođenju industrijske i socijalne politike na štetu tvrtke u segmentu javne nabave, jer procijenjena vrijednost nabave gotovo ne odstupa od ostvarenih vrijednosti, kao i u segmentu cijena. Naglašava se da je ukupna vrijednost nabave u 2011. iznosila 8,56 milijardi kuna (37% robe, 33% usluge, 29% električna energija), a izražen je oligopol dobavljača. Kao sporni ugovori identificirani su uvođenje SAP-a, za što postoji potencijalna obveza 45 milijuna kn, te plaćanje predujme HAC-u 300 milijuna kn za preuzimanje elektroenergetskih objekata na autocestama. S obzirom na to, savjetuje se centralizacija javne nabave, pri čemu bi trebalo ostaviti samo racionalno opravdanu nabavu s razvidnim planovima i izviješćima. Za pojedine robe, kao što su energenti, HEP-u je savjetovana nabava u realnom vremenu i organizacija međunarodnih natječaja za nabavu općenito. U segmentu kontrolinga uočene su slabosti u sustavu interne kontrole i revizorskog odbora, a u službi interne revizije umjesto 30 radi tek 10 osoba. Uvjetno mišljenje Državne revizije iz 2010. koje upozorava na manjkavosti internih kontrola ignorirano je, a nedostaci nisu uklonjeni. Elementi kontrolinga postoje,a informatičko-informacijski moduli za menađersko upravljanje sustavom postoje tek djelomično. Obuhvat eksterne revizije je slab i nedostatan. HEP bi, savjetuje se, svoja potraživanja trebao osigurati instrumentima naplate, vlasnički urediti i izraditi registar nekretnina, riješiti status bespravno korištene imovine kao što su stanovi i garaže, a sugerira se i izbjegavanje zamjene potraživanja za vlasničke udjele, što se upravo planira u slučaju predstečajne nagodbe za Dioki.
Izvor Energetika-net
