Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaAnaliza rudarske industrije...

Analiza rudarske industrije u Srbiji, krah neokomunističkog koncepta rudarstva

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Lošom dugogodišnjom politikom rudarstvo je palo na najniže grane, zaključak je rada “Krah neokomunističkog koncepta rudarstva u Srbiji”, autora Branislava Radoševića i Darka Vukobratovića, prezentiranog na Četvrtom međunarodnom simpozijumu “Rudarstvo 2013”,
održanog na Srebrnom jezeru krajem maja. Kao razloge za to stručnjaci navode niz privatizacija kojima su se rudnici “arčili” bez ikakvog kriterijuma sem onog najprostijeg, rasprodajnog. Tako su rudnici postali vlasništvo firmi koje nemaju neophodan stručni potencijal, niti finansijskih sredstava koja bi uložili u pokretanje proizvodnje, modernizaciju procesa proizvodnje, što bi svakako bio uslov za dalji razvoj rudnika. Kao posledica takvog principa, najveći deo rudnika danas uopšte ne radi ili ne funkcioniše na način na koji bi trebalo.

Rudarska industrija funkcioniše gore nego pre privatizacije, lošije od klasične komunističke privrede. Autori ovog rada kao jedina dva svetla primera privatizacije navode rudnike metala Rudnik i Veliki Majdan, koji funkcionišu bolje nego pre privatizacije.

Loša fiskalna politika je u osnovi zakopala, a u delu nemetala i totalno unakazila rudarsku industriju. Poznato je da investicije same po sebi razvijaju rudarsku industriju, te je stoga neophodno stvoriti odgovarajući fiskalni ambijent, jer u protivnom ne dolazi do željenog cilja.

Antiinvesticiona politika je dovela Srbiju na veoma niske grane. U osnovi, zbog sve lošije politike i odsustva konstruktivnih promena sa svakom vladom ova zemlja pada sve niže i trenutno je na 105. Mestu rang-liste za investiranje. U društvu je nekih najsiromašnijih zemalja sveta poput Zambije. Korupcija je, kako navode stručnjaci, standardna pojava u zemljama sa tipično centralnim planskim sistemom i uplitanjem države u privredu. Autori rada navode anketu čuvenog Frejzer instituta, po kojoj je Srbija skoro na samom dnu obrađenih zemalja, što govori o njenoj perspektivi. Godinama unazad, insistiralo se na procedurama i postupcima koji su mamili na korupciju. Takva situacija odbija investitore, i jasno je da u dogledno vreme neće biti ozbiljnijih investicija u rudarstvo.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!