NaslovnaInvesticijeHrvatska: Pantheon AI...

Hrvatska: Pantheon AI kampus u Topuskom pokreće veliko ulaganje od 400–450 miliona evra u prenosnu infrastrukturu

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Razvoj velikog infrastrukturnog energetskog ulaganja je u toku kako bi se podržao planirani Pantheon AI kampus u Topuskom, pri čemu se početak izgradnje ključnih prenosnih kapaciteta očekuje krajem 2027. godine, dok se intenziviraju pripreme za jedan od najambicioznijih tehnoloških projekata u Hrvatskoj.

Predstavnici projekta naveli su da je razvoj namenske energetske infrastrukture preduslov za budući AI data centar, čija se ukupna vrednost procenjuje na oko 50 milijardi dolara. Sam energetski deo, uključujući prenosne sisteme, zahteva investicije u rasponu od 400 do 450 miliona evra.

Prema rečima vodećeg projekt menadžera Maria Gudelja i generalnog direktora Dalekovod Grupe Brune Štambaka, čija kompanija učestvuje kroz partnerstvo sa Končar grupom, finansiranje prenosne infrastrukture je već obezbeđeno. Trenutni planovi i dalje predviđaju da prvi korisnici uđu u objekat tokom prvog kvartala 2029. godine.

Planirana elektroenergetska mreža sastoji se od novog 400 kV prenosnog sistema koji uključuje četiri dalekovoda ukupne dužine oko 300 kilometara, kao i novu transformatorsku stanicu koja bi trebalo da postane najveća u Hrvatskoj. Nakon završetka, infrastruktura će biti preneta na hrvatskog operatora prenosnog sistema HOPS.

Razvijaoci su naglasili da je sistem projektovan uz visoke standarde redundantnosti i pouzdanosti. Iako se očekuje da će AI kampus trošiti oko 1 GW električne energije, prateća infrastruktura se gradi sa značajno većim rezervama kapaciteta. Svaki dalekovod je projektovan za oko 1,3 GW, što obezbeđuje dugoročnu operativnu stabilnost.

Nabavka električne energije takođe prati netradicionalni model. Projekat će se prvenstveno oslanjati na dugoročne ugovore o kupovini električne energije (PPA), a ne na direktno izlaganje veleprodajnom tržištu Hrvatske. Jedan ugovor već je potpisan sa kompanijom Greenvolt, dok se dodatno snabdevanje očekuje od različitih proizvođača obnovljive energije.

Planirani izvori energije uključuju solarnu, vetro, geotermalnu i hidroenergiju, uz buduće sisteme baterijskog skladištenja radi veće fleksibilnosti i balansiranja mreže. Procene pokazuju da će AI kampus na kraju zahtevati oko 2 GW kapaciteta iz obnovljivih izvora kako bi pokrio svoju godišnju potrošnju.

Navodi se i da bi projekat mogao ojačati širi elektroenergetski sistem Hrvatske, potencijalno omogućavajući integraciju više od 5 GW dodatnih projekata obnovljive energije koji trenutno čekaju na realizaciju.

Zvaničnici projekta odbacili su zabrinutosti da bi objekat mogao izazvati nestašice električne energije ili značajno uticati na tržišne cene, ističući očekivani rast domaćih proizvodnih kapaciteta električne energije u narednim godinama.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Hrvatska: Cene električne energije na CROPEX-u porasle u septembru uprkos manjem obimu trgovanja u odnosu na avgust

Cene električne energije na hrvatskoj berzi CROPEX porasle su u septembru uprkos manjem obimu trgovanja u odnosu na avgust, povećavajući troškove nabavke električne energije na veleprodajnom tržištu, dok je tržišna aktivnost ostala iznad nivoa zabeleženog godinu dana ranije. Ukupan obim...

Hrvatska i Mađarska nastoje da prošire energetsku saradnju oko JANAF-a i LNG terminala na Krku

Hrvatska i Mađarska razmatraju produbljivanje saradnje u naftnoj i gasnoj infrastrukturi, pri čemu su naftovod JANAF i LNG terminal na Krku u centru napora za jačanje regionalne sigurnosti snabdevanja. Hrvatska je ponudila praktične testove kojima bi se proverile mogućnosti JANAF-a...

Hrvatska cilja na uspostavljanje LNG rute za snabdevanje Nemačke u roku od dve godine

Hrvatska planira da u roku od približno dve godine doprema gas sa svog LNG terminala na Krku do južne Nemačke, pod uslovom da budu završeni preostali tranzitni aranžmani kroz Sloveniju i Austriju. Predloženi koridor vodio bi gas na sever kroz...
Supported byClarion Owners Engineers