Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaCross-border integracija: Uspeh...

Cross-border integracija: Uspeh po formi, prenosioc rizika po suštini — i Srbija u centru

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Godinama je regionalna energetska politika počivala na uverenju da je integracija tržišta ključ stabilnosti: više povezivanja, više razmene, više usklađenosti sa EU pravilima i mehanizmima. I to se u velikoj meri i dogodilo. SEE je integrisanija nego ikada. Tržišta su povezanija. Cene se sve više formiraju kroz zajedničke mehanizme. Srbija je duboko ušla u proces povezivanja sa evropskim tržištem.

Ali integracija nikada nije nosila garanciju stabilnosti. Ona je uvek nosila garanciju multiplikacije — šta god sistem ima, integracija to pojačava. Ako su sistemi snažni, integracija pojačava snagu. Ako su sistemi poluformirani, integracija pojačava nesigurnost. U SEE je integracija uhvatila sisteme koji još nisu završili sopstvenu stabilizaciju. Rezultat je to da danas region dobija zajedničke prilike, ali i zajedničke krize.

Srbija se u ovoj realnosti nalazi u jedinstvenoj poziciji. Nije samo jedan od igrača na tabeli. Ona je ključna veza između tržišta koja su naprednija i stabilnija i onih koja su još u tranziciji. Kada Grčka ima potres na tržištu, efekat se preliva na Srbiju. Kada Bugarska ili Rumunija imaju mrežne ili cenovne potrese, to dolazi do Srbije. Kada Zapadni Balkan uđe u problem, gotovo uvek se očekuje da Srbija bude deo rješenja. To je prirodna posledica položaja — ali je i realnost u kojoj Srbija više ne može sebi da dozvoli da reaguje samo na sopstvene izazove.

Postoji i dimenzija sistemske asimetrije. Nisu sve zemlje SEE jednakog nivoa razvijenosti, ni institucionalno, ni infrastrukturno, ni finansijski. Postoje oni koji su zreliji i sigurniji. Postoje oni koji su u sredini. Postoje oni koji su izrazito ranjivi. Srbija je u srednjem sloju, ali je jedina koja istovremeno trpi pritisak sa obe strane: mora da drži tempo sa snažnijima i mora da stabilizuje slabije. Zato njena odgovornost i njena izloženost nisu proporcionalne njenoj veličini — već njenom položaju.

U takvom sistemu integracija više nije pitanje samo trgovine energijom. Ona postaje pitanje političke stabilnosti, ekonomskog kredibiliteta i regionalnog liderstva. Srbija tu već ima ulogu, ne zato što ju je tražila, nego zato što joj je sistem već dodelio. Na njoj je jedino da odluči: hoće li tu ulogu prihvatiti i oblikovati ili će dozvoliti da je drugi oblikuju umesto nje.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Komunikacija industrije: Zašto je strateška komunikacija postala ključni stub politike, investicija i tehnološke realizacije u energetskom i proizvodnom sektoru Evrope

Industrijska Evropa ulazi u period koji karakteriše strukturna transformacija, a ne postepene promene. Energetski sistemi se dekarbonizuju pod udruženim uticajem klimatske politike, industrijske strategije i globalne tehnološke konkurencije. Proizvodni sistemi se digitalizuju i elektrifikuju. Kapital se usmerava kroz zelene...

OIE bez dovoljne stabilnosti: Srbija u srcu regionalne volatilnosti

U Jugoistočnoj Evropi tranzicija električne energije dobila je snažnu političku i investicionu dinamiku. Rumunija ponovo snažno razvija vetar i solar, Bugarska ubrzano podiže solarne kapacitete, Grčka je ušla u izvanredno brz ciklus izgradnje fotonaponskih sistema, a Srbija takođe ulazi...

Mreža, međuzavisnost i zajednički rizik: Srbija kao centar gravitacije SEE elektroenergetike

Jugoistočna Evropa više ne funkcioniše kao zbir nezavisnih elektroenergetskih sistema. Ona danas radi kao jedinstven, povezan i međuzavisan energetski prostor, u kome se rizici, poremećaji, cenovni impulsi i tehničke slabosti ne zadržavaju unutar granica jedne države, već se preliju...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!