Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaHrvatska: HERA odobrila...

Hrvatska: HERA odobrila nove naknade za prenos i distribuciju električne energije, prosečno povećanje za domaćinstva 13,5%

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Hrvatska regulatorna agencija za energetiku (HERA) odobrila je novi set naknada za prenos i distribuciju električne energije, koje će stupiti na snagu 1. januara 2026. godine. Revidirane naknade donete su u okviru zakonskih ovlašćenja HERA-e po Zakonu o tržištu električne energije, sa ciljem regulisanja naknada za korišćenje mreže i očuvanja stabilnosti domaćeg energetskog sistema.

Promene su uvedene kao odgovor na trenutne poremećaje na domaćem energetskom tržištu, što je omogućilo operatorima mreže da u 2026. godini zatraže veće naknade. U skladu sa regulativom, operator sistema prenosa HOPS imao je pravo da zatraži povećanje do 10%, dok je operator distributivne mreže HEP ODS mogao da aplicira za rast do 15%. Obe kompanije su podnele svoje zahteve krajem septembra 2025. godine, u skladu sa propisanom metodologijom. HEP ODS je tražila puni porast od 15%, dok je HOPS zatražio maksimalnih 10%. Regulator je odobrio oba predloga, navodeći rast veleprodajnih cena električne energije i veće troškove materijala i građevinskih radova.

Prema HERA-i, postojeće naknade više ne pokrivaju u potpunosti opravdane troškove rada i održavanja mreže, stvarajući potencijalne rizike po investicione nivoe, razvoj mreže i tempo energetske tranzicije. Sa novom strukturom naknada, troškovi korišćenja mreže će rasti za sve kategorije korisnika i tarifne modele, sa prosečnim povećanjem od 13,5%. Za tipično domaćinstvo pod standardnom tarifikom, koje godišnje troši oko 3.105 kWh, naknada za mrežu porašće sa 5,34 na 6,06 eurocenti/kWh. To znači godišnje povećanje sa oko 166 evra na 188 evra, odnosno oko 22 evra više godišnje, što je približno 1,8 evra mesečno.

Pored cena za domaćinstva, HERA je uvela i novu strukturu naknada za proizvođače električne energije koji poseduju važeću licencu za proizvodnju. Prema hrvatskom zakonu, licencirani proizvođači moraju plaćati za korišćenje prenosne ili distributivne mreže za električnu energiju koju ubacuju u sistem. Proizvođači povezani na prenosnu mrežu plaćaju HOPS-u, dok oni povezani na distributivnu mrežu plaćaju HEP ODS-u. Ova naknada se primenjuje kroz novi G-tarif, koji se obračunava po energiji proizvedenoj i ubačenoj u mrežu. HOPS je predložio naknadu od 0,39 evra/MWh, dok je HEP ODS odredila 0,42 evra/MWh. Obe vrednosti ostaju ispod evropskog regulatornog limita od 0,5 evra/MWh, kako je propisano EU Regulativom 838/2010.

Nove izmene naknada predstavljaju značajan korak ka finansijskoj održivosti operatora mreže, uz istovremeno obezbeđivanje nastavka ulaganja u energetsku infrastrukturu i tranzicije ka otpornijem i održivom sistemu električne energije.

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Komunikacija industrije: Zašto je strateška komunikacija postala ključni stub politike, investicija i tehnološke realizacije u energetskom i proizvodnom sektoru Evrope

Industrijska Evropa ulazi u period koji karakteriše strukturna transformacija, a ne postepene promene. Energetski sistemi se dekarbonizuju pod udruženim uticajem klimatske politike, industrijske strategije i globalne tehnološke konkurencije. Proizvodni sistemi se digitalizuju i elektrifikuju. Kapital se usmerava kroz zelene...

Cross-border integracija: Uspeh po formi, prenosioc rizika po suštini — i Srbija u centru

Godinama je regionalna energetska politika počivala na uverenju da je integracija tržišta ključ stabilnosti: više povezivanja, više razmene, više usklađenosti sa EU pravilima i mehanizmima. I to se u velikoj meri i dogodilo. SEE je integrisanija nego ikada. Tržišta...

OIE bez dovoljne stabilnosti: Srbija u srcu regionalne volatilnosti

U Jugoistočnoj Evropi tranzicija električne energije dobila je snažnu političku i investicionu dinamiku. Rumunija ponovo snažno razvija vetar i solar, Bugarska ubrzano podiže solarne kapacitete, Grčka je ušla u izvanredno brz ciklus izgradnje fotonaponskih sistema, a Srbija takođe ulazi...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!