Tokom 44. nedelje 2025. godine, cene električne energije u jugoistočnoj Evropi (JIE) blago su opale u odnosu na 43. nedelju, što je rezultat blažih vremenskih uslova i smanjene potrošnje. Uprkos padu, većina tržišta u regionu zadržala je prosečne nedeljne cene iznad 100 €/MWh, izuzev Turske. Prosečna cena u regionu kretala se oko 105 €/MWh. Cene su početkom nedelje bile stabilne, dostigle vrhunac 31. oktobra, a zatim su sledile silazni trend, završivši nedelju u rasponu između 51 €/MWh i 104 €/MWh. Najveći pad cena zabeležen je u Srbiji (-11,58%) i Mađarskoj (-10,47%), dok su Grčka (-8,91%) i Rumunija (-8,31%) sledile isti trend. Italija je bila jedino tržište koje je zabeležilo rast cena, za 0,91%.
U centralnoj Evropi, cene električne energije takođe su opale tokom poslednje nedelje oktobra, prosečno iznoseći oko 78 €/MWh. Pad je uglavnom rezultat povećane proizvodnje iz obnovljivih izvora uz stabilnu potražnju. Cene su se kretale između 45 €/MWh i 102 €/MWh. Švajcarska je zabeležila najvišu prosečnu cenu od 102,34 €/MWh (pad od 4,44% u odnosu na prethodnu nedelju), a zatim Austrija sa 97,98 €/MWh. Najnižu cenu imala je Francuska – 45 €/MWh, što predstavlja pad od 32,31% u odnosu na 43. nedelju.
Na nivou Evrope, prosečna cena električne energije tokom 44. nedelje iznosila je oko 91 €/MWh, sa nacionalnim prosekom od 45 €/MWh u Francuskoj do 112 €/MWh u Italiji. Tržišta MIBEL su zabeležila oštar rast – prosečna cena u Španiji porasla je za 49,18%, na 75,20 €/MWh, dok je u Portugalu porasla za 46,60%, na 75,47 €/MWh. U južnoj Evropi, sve zemlje JIE osim Turske imale su cene iznad 100 €/MWh, koje su se kretale između 56 €/MWh i 112 €/MWh. Turska je imala najnižu prosečnu cenu od 55,65 €/MWh, dok je Hrvatska bila drugo najjeftinije tržište sa 100,41 €/MWh. Na drugom kraju, Italija je imala najvišu prosečnu cenu od 111,57 €/MWh, što je rast od 0,91% u odnosu na prethodnu nedelju. Bugarska (108,21 €/MWh), Rumunija (108,19 €/MWh) i Srbija (107,02 €/MWh) takođe su se svrstale među najskuplja tržišta. Posmatrajući dnevna kretanja, većina tržišta JIE dostigla je najviše cene u petak, 31. oktobra, dok su najniži nivoi zabeleženi u nedelju, 2. novembra. Početkom 45. nedelje, veleprodajne cene električne energije pokazale su uzlazni trend. Dana 5. novembra, cene na dan unapred (Day-Ahead) kretale su se od 106,63 €/MWh u Sloveniji i 112,02 €/MWh u Hrvatskoj do 130,18 €/MWh u Srbiji i 146,37 €/MWh u Albaniji.
Potražnja za električnom energijom u regionu JIE blago je oslabila tokom 44. nedelje, smanjivši se za 1,25% u odnosu na prethodnu nedelju, na ukupno 15.498,35 GWh. Temperature su ostale stabilne, što je doprinelo ravnomernoj potrošnji. Najveći pad potražnje zabeležen je u Mađarskoj (-7,41%) i Srbiji (-3,86%), dok je Grčka zabeležila pad od 3,50%. Italija je bila jedina zemlja u regionu koja je imala rast potrošnje, od 2,30% u odnosu na prethodnu nedelju.
Proizvodnja iz promenljivih obnovljivih izvora energije (vetar i sunce) u JIE regionu smanjena je za 9,7%, na ukupno 2.416,17 GWh. Pad je uglavnom posledica značajnog smanjenja proizvodnje iz vetroelektrana, dok je solarna proizvodnja takođe blago opala. Proizvodnja energije iz vetra pala je za 14,5%, na 1.392,13 GWh, pri čemu su najveće padove zabeležile Hrvatska (-36,2%), Srbija (-36,0%) i Italija (-27,7%). Rumunija i Mađarska takođe su zabeležile smanjenje obnovljive proizvodnje od -18,7% i -11,4%. Solarni sektor zabeležio je pad od 9,7%, na 1.024,34 GWh, pre svega zbog manjeg prinosa u Grčkoj i Italiji.
Proizvodnja hidroenergije u JIE regionu, s druge strane, porasla je za 9,76% u odnosu na 43. nedelju, dostigavši ukupno 1.561,83 GWh. Povećanje proizvodnje predvodile su Mađarska (+91,86%) i Hrvatska (+90,04%), dok su Grčka (-27,00%), Rumunija (-2,69%) i Italija (-0,54%) zabeležile pad u proizvodnji hidroenergije.
Proizvodnja iz termoelektrana u regionu pala je za 6,07% u odnosu na prethodnu nedelju, na ukupno 7.474,29 GWh, usled manjeg rada elektrana na gas i ugalj. Proizvodnja iz uglja smanjena je za 1,65%, na 3.329,15 GWh, dok je proizvodnja iz gasa pala za 9,35%, na 4.145,14 GWh. U Turskoj je proizvodnja iz uglja pala za 2,54%, a iz gasa za 22,23%. U Bugarskoj je proizvodnja iz uglja smanjena za 7,16%, dok je proizvodnja iz gasa porasla za 9,46%. U Grčkoj je proizvodnja iz uglja iznosila 0,37 GWh, što je pad od 16,55% u odnosu na prethodnu nedelju, dok je proizvodnja iz gasa smanjena za 7,94%.
Prekogranična trgovina električnom energijom u regionu JIE znatno je porasla tokom 44. nedelje, jer su neto uvozi porasli za 31,79% u odnosu na 43. nedelju, dostigavši ukupno 1.596,41 GWh. Uvoz je povećan za 27,5%, na 1.402,68 GWh, dok je izvoz naglo opao za 39,2%, na 47,34 GWh. Italija (+238,75 GWh) i Mađarska (+37,32 GWh) zabeležile su najveći rast neto uvoza. Istovremeno, Srbija (-33,83%) i Hrvatska (-10,98%) smanjile su svoju zavisnost od uvoza električne energije. Bugarska je iz statusa neto izvoznika u 43. nedelji prešla u neto uvoznika tokom 44. nedelje, a Grčka je takođe prešla u uvoznu poziciju. Nasuprot tome, Rumunija i Turska su zadržale status neto izvoznika iz prethodne nedelje.












