Ministarstvo životne sredine i energetike razmatra ponovno pokretanje grčkog programa za offshore vetroelektrane, fokusirajući se trenutno na pripremne radove, a ne na neposredne obaveze. Konačna odluka još nije doneta, ali se vode razgovori dok vlada procenjuje tržišne neizvesnosti i tehnološke izazove.
Zvaničnici navode nekoliko razloga za oprez. Tehnologija plutajućih vetroelektrana i dalje je skupa, sistemi aukcija su imali problema – najnovije to pokazuje neuspeh jednog nemačkog tendera – i postoji zabrinutost zbog mogućeg ponovnog političkog otpora, sličnog onom od prošle godine na Kritu. Napredak je takođe odložen u Ministarstvu spoljnih poslova, gde je Nacionalni program zastojao devet meseci. Taj program je identifikovao više od 20 offshore zona unutar šest nautičkih milja, u skladu sa Konvencijom UN o pravu mora (UNCLOS).
Za razliku od plana iz oktobra 2023. godine, trenutni pristup bi izbegao striktne rokove. Umesto toga, vlada želi da postepeno završi potrebne pripreme, tako da tenderi mogu biti pokrenuti kada se međunarodni uslovi poboljšaju. Mnoge zemlje prilagođavaju svoje strategije za offshore vetar zbog visokih troškova, a Grčka može iskoristiti ovu pauzu da se bolje pripremi.
Jedna od opcija koja se razmatra je objavljivanje Nacionalnog programa kroz Zajedničku ministarsku odluku, kojom bi se odredila potencijalna offshore područja bez utvrđivanja rasporeda tendera. Paralelno, specijalno preduzeće u okviru Uprave za hidrokarbone i upravljanje energetskim resursima (EDEYEP) moglo bi biti zaduženo za sprovođenje merenja vetra i batimetrijskih studija.
Ako pripreme počnu uskoro, tenderi za ove studije mogli bi biti pokrenuti za nekoliko meseci, a inicijalni rezultati se očekuju do 2027. godine. Ti podaci bi pomogli investitorima da planiraju pre prvih tendera, koji se verovatno neće održati pre 2028. godine.