Tokom 25. nedelje 2025. godine, cene električne energije na tržištima zemalja Jugoistočne Evrope (JIE) naglo su porasle u odnosu na prethodnu nedelju, a prosečne vrednosti su premašile 80 €/MWh. Ovaj rast bio je podstaknut povećanjem cena gasa – čiji su fjučersi dostigli najviši nivo zatvaranja od 3. aprila – kao i većom potražnjom usled porasta temperatura. Nedelja je započela sa prosečnim cenama blizu 100 €/MWh u svim zemljama JIE, a završila se blagim padom. Sve zemlje JIE zabeležile su dvocifrene procente rasta cena električne energije, osim Bugarske i Italije, gde su zabeleženi jednoznamenkasti rastovi. Srbija i Mađarska imale su najveći procenat rasta cena, sa 15,95% i 14,27%, dok su ih sledile Grčka sa 14,19%, Turska sa 11,43% i Hrvatska sa 10,81%. Bugarska i Italija zabeležile su najmanje povećanje – 8,55% i 4,68%.
U trećoj nedelji juna 2025. godine, prosečne spot cene električne energije u Centralnoj Evropi takođe su porasle, i iznosile su oko 77 €/MWh u većini glavnih tržišta. Cene su se kretale između 52 €/MWh i 86 €/MWh. Slovenija je bila najskuplje tržište sa prosečnom cenom od 86,33 €/MWh, što je povećanje od 8,20% u odnosu na prethodnu nedelju. Slovačka je sledila sa prosečnom cenom od 81,84 €/MWh. Na drugom kraju spektra, Francuska je imala najnižu cenu u regionu – 51,58 €/MWh – iako je zabeležila izuzetan nedeljni rast od čak 83,30%. Na nivou cele Evrope, prosečna nedeljna cena električne energije iznosila je oko 82 €/MWh, sa rasponom od 51,58 €/MWh u Francuskoj do 118,86 €/MWh u Italiji. Na tržištima MIBEL-a, cene su značajno porasle: Španija je zabeležila rast od 40,39% na 89,54 €/MWh, dok je Portugalija imala rast od 38,23% na 90,21 €/MWh.
U južnoj Evropi, cene električne energije u zemljama JIE kretale su se oko 85 €/MWh, osim u Italiji, gde su premašile 100 €/MWh. Cene u regionu kretale su se između 54 €/MWh i 119 €/MWh. Turska je imala najnižu prosečnu nedeljnu cenu – 53,98 €/MWh – dok je Mađarska bila druga najjeftinija sa 83,30 €/MWh. Italija je imala najvišu prosečnu cenu u 25. nedelji – 118,86 €/MWh – što predstavlja rast od 4,68% u odnosu na prethodnu nedelju. Srbija je bila drugo najskuplje tržište sa prosečnom cenom od 87,97 €/MWh. Što se tiče dnevnih trendova, većina tržišta JIE dostigla je vrhunac cena u ponedeljak, 16. juna, dok su najniže cene zabeležene u nedelju, 22. juna.
Potražnja za električnom energijom u regionu JIE snažno je porasla tokom 25. nedelje, beležeći rast od 4,82% u odnosu na prethodnu nedelju, i dostigla ukupno 16.137,63 GWh. Ovaj porast potražnje povezan je sa višim prosečnim temperaturama i toplotnim talasima koji su pogodili delove regiona. Mađarska i Turska zabeležile su najveći rast potrošnje električne energije – 8,95% i 7,48%. Rumunija i Bugarska takođe su imale značajan rast. Grčka, Srbija i Italija zabeležile su umerenije, ali ipak značajne poraste potrošnje, od 3,89%, 2,89% i 2,13%.
Proizvodnja električne energije iz promenljivih obnovljivih izvora u regionu JIE porasla je za 9,5% u odnosu na 24. nedelju, i iznosila ukupno 3.721,50 GWh. Ovaj rast pretežno je rezultat povećane proizvodnje iz solarnih izvora, dok je proizvodnja iz vetra blago opala. Proizvodnja vetroenergije u regionu smanjena je za 0,6% i iznosila je 1.582,78 GWh, a pet od osam zemalja JIE – uključujući Srbiju, Rumuniju, Bugarsku i Grčku – zabeležile su pad. Srbija je imala najveći pad vetrogeneracije – 35,00%. Nasuprot tome, solarna proizvodnja porasla je za 18,4% na nedeljnom nivou, dostigavši 2.138,72 GWh, uz glavni doprinos Italije, čija je solarna proizvodnja porasla za 42,8%, dodavši 299,50 GWh ukupnoj solarnoj proizvodnji regiona. Rumunija, Turska i Grčka zabeležile su poraste od 12,6%, 6,6% i 3,1%, dok je Mađarska bila jedina zemlja sa padom solarne proizvodnje od 5,2%.
Proizvodnja hidroenergije u regionu JIE porasla je za 2,55% tokom 25. nedelje, dostigavši ukupno 2.580,63 GWh. Glavni doprinos dali su Italija i Srbija, koje su dodale 107,73 GWh, odnosno 87,45 GWh. Grčka je takođe zabeležila rast od 8,8%. Nasuprot tome, ostale zemlje JIE zabeležile su pad hidroproizvodnje usled vedrog vremena. Mađarska i Bugarska imale su najveće padove – 43,44% i 30,51%, dok je Rumunija imala pad od 11,51%.
Proizvodnja termoelektrana u regionu JIE porasla je za 33,55% u 25. nedelji u odnosu na nedelju od 8. juna, usled povećane potražnje za električnom energijom. Ukupna proizvodnja iz termoizvora dostigla je 6.566,33 GWh, uz rast i iz uglja i iz gasa. Proizvodnja iz uglja porasla je za 26,95% na 3.210,61 GWh, dok je proizvodnja iz gasa porasla za 38,40%, dostigavši 3.355,61 GWh. U Turskoj je proizvodnja iz uglja porasla za 13,61%, a iz gasa za 44,54%. Bugarska je zabeležila rast proizvodnje iz uglja za 2,90%, a iz gasa za 6,31%. Grčka nije imala proizvodnju iz uglja tokom nedelje, ali je zabeležila rast gasne proizvodnje od 15,60%.
Prekogranična trgovina električnom energijom u regionu JIE takođe je porasla u 25. nedelji – neto uvoz povećan je za 14,83% u odnosu na 24. nedelju, i iznosio je 1.430,81 GWh. Izvoz električne energije iz regiona udvostručen je na 198,49 GWh, dok je uvoz porastao za 21,1%, ukupno 1.629,31 GWh. Mađarska i Rumunija zabeležile su značajan rast neto uvoza – 76,87% i 44,83%. Nasuprot njima, Turska i Srbija zabeležile su veliki pad neto uvoza – 60,58% i 70,83%. Grčka i Bugarska nastavile su sa izvozom iz prethodne nedelje, beležeći neto izvoz od 55,15 GWh i 143,35 GWh.