Nezavisna analiza slovenačke nevladine organizacije Mladi za klimatsku pravdu (Youth for Climate Justice) iznela je značajne zabrinutosti u vezi sa ekonomskom održivošću izgradnje drugog bloka postojeće nuklearne elektrane Krško. Izveštaj navodi da, iako projekat možda neće privući privatne investitore zbog ograničenih finansijskih prinosa, on bi mogao imati strateški značaj za državu ukoliko profit nije glavni cilj.
Studija je ispitivala predloženu ekspanziju nuklearne elektrane Krško, fokusirajući se na njenu finansijsku održivost. Sa tržišne tačke gledišta, ulaganje verovatno neće doneti dovoljne prinose da zainteresuje privatni sektor. Čak i sa stanovišta vlade, finansijski izgledi su slabi, osim ako se projekat ne posmatra kao strateško infrastrukturno ulaganje, a ne kao profitno orijentisan poduhvat. Cena električne energije koja bi pokrila samo troškove (break-even) mogla bi doneti dugoročne koristi, kao što su povećana energetska sigurnost, smanjene emisije ugljenika i minimalna šteta po životnu sredinu.
Mladi za klimatsku pravdu naglašavaju potrebu za barem jednom neutralnom i detaljnom ekonomskom procenom projekta. NVO je istakla važnost preusmeravanja javne debate sa političkih sukoba i poslovnih interesa na sveobuhvatnu, na dokazima zasnovanu evaluaciju. Nakon političke blokade usled neuspešnog referenduma, grupa je naručila sopstvenu detaljnu studiju i razvila novi predlog upravljanja projektom.
Analiza je donela četiri ključna zaključka. Prvo, potvrdila je da je malo verovatno da će drugi blok Krškog privući privatni kapital zbog niske profitabilnosti, mada bi državno finansiranje moglo biti opravdano iz strateških razloga. Drugo, izveštaj preporučuje uspostavljanje novog modela upravljanja specifično prilagođenog velikim infrastrukturnim projektima, ukazujući na ranije probleme, poput prekoračenja troškova i skandala u vezi sa blokom 6 u termoelektrani Šoštanj, koji je pokrenut 2016, a sada se suočava sa prevremenim zatvaranjem.
Još jedna važna preporuka bila je da se pre daljih koraka razmotre dve nacionalne energetske strategije: jedna zasnovana u potpunosti na obnovljivoj energiji, a druga kao hibridni model koji kombinuje obnovljive izvore sa predloženim nuklearnim blokom. Autori smatraju da bi poređenje ovih pristupa pružilo jasniji uvid u to da li Slovenija treba da prihvati niske finansijske prinose i nastavi sa proširenjem nuklearne elektrane ili da se okrene alternativnim rešenjima sa većim koristima.
Iako je izveštaj već objavljen, šira javna rasprava zakazana je za 18. jun u Ljubljani, gde će zainteresovani akteri imati priliku da detaljnije razmotre nalaze i implikacije studije.