U 22. nedelji 2025. godine, cene električne energije na tržištima Jugoistočne Evrope (JIE) su uglavnom beležile pad u svim zemljama osim Italije. Ovaj trend je pretežno uzrokovan nižim cenama gasa i emisija CO₂, kao i povećanom proizvodnjom energije iz vetra. Nedelja je započela sa cenama oko 100 evra po megavat-satu (€/MWh), koje su postepeno padale ispod te granice, da bi u nedelju, 1. juna, dostigle približno 50 €/MWh. Grčka i Srbija su zabeležile najizraženije procentualne padove cena, od 32,65% i 31,28%. Slede Rumunija sa padom od 22,99%, Bugarska sa 22,74% i Hrvatska sa 22,55%. Italija je bila jedina zemlja u kojoj je cena električne energije porasla, i to za 1,27% u odnosu na prethodnu nedelju.
U isto vreme, prosečne spot cene električne energije u Centralnoj Evropi su uglavnom opale, stabilizujući se oko 60 €/MWh. Ove promene su bile pod uticajem pada cena gasa. Cene su se kretale između 28 i 74 €/MWh. Slovenija je ostala najskuplje tržište u regionu sa cenom od 73,51 €/MWh, i pored pada od 21,86%. Slovačka je sledila sa 72,86 €/MWh. Francuska je zabeležila najnižu cenu od 28,00 €/MWh, ali je to ujedno predstavljalo i porast od 45,30% u odnosu na prethodnu nedelju.
U celoj Evropi, prosečne nedeljne cene su u 22. nedelji iznosile oko 66 €/MWh, krećući se od 28,00 €/MWh u Francuskoj do 98,81 €/MWh u Poljskoj. Na Iberijskom poluostrvu su zabeleženi značajni skokovi cena: u Španiji su porasle za 206,84%, dostižući 30,07 €/MWh, dok su u Portugalu porasle za 162,83%, na 34,72 €/MWh. U južnoj Evropi, sve zemlje JIE su imale cene ispod 80 €/MWh, osim Italije, gde su cene premašile 90 €/MWh. Raspon cena u regionu bio je od 59 do 98 €/MWh. Turska je imala najnižu prosečnu nedeljnu cenu od 59,38 €/MWh, a Grčka je bila druga najjeftinija sa 64,91 €/MWh. Italija je imala najvišu cenu od 97,77 €/MWh, uz rast od 1,27%. Hrvatska je bila druga najskuplja u JIE, sa 73,62 €/MWh. Većina tržišta JIE zabeležila je najviše dnevne cene u ponedeljak, 26. maja, a najniže u nedelju, 1. juna.
Potrošnja električne energije u JIE je u 22. nedelji blago porasla, usled viših temperatura koje su pojačale korišćenje rashladnih sistema. Ukupna potražnja u regionu porasla je za 1,27% u odnosu na 21. nedelju, i iznosila je 14.531,09 GWh. Većina zemalja zabeležila je rast potrošnje, osim Mađarske (-6,17%), Hrvatske (-2,98%) i Srbije (-1,83%). Povećanje su zabeležile Bugarska (5,27%), Turska (2,82%), Grčka (1,08%), Rumunija (0,86%) i Italija (0,22%).
Proizvodnja iz varijabilnih obnovljivih izvora (vetar i solar) porasla je u JIE za 11,1%, dostižući 2.306,88 GWh. Najveći doprinos dao je vetar, čija je proizvodnja porasla za 24,7%, na ukupno 1.178,36 GWh. Sve zemlje osim Bugarske, Hrvatske i Italije zabeležile su rast vetroenergije, a najviše Turska (53,7%) i Srbija (34,9%). S druge strane, solarna proizvodnja blago je opala za 0,3%, na 1.128,52 GWh. Većina zemalja zabeležila je pad solarne proizvodnje, pri čemu su Turska (-21,8%) i Bugarska (-18,9%) imale najveće gubitke. Mađarska, Italija i Hrvatska zabeležile su blage poraste u solarnoj energiji.
Hidroenergija je u JIE pala za 8,79%, na 2.344,87 GWh. Najveći pad zabeležile su Bugarska (-41,61%) i Hrvatska (-20,66%), dok je Turska imala pad od 12,75%. Nasuprot tome, Rumunija (13,68%), Italija (12,83%) i Srbija (3,69%) povećale su proizvodnju zahvaljujući većim padavinama.
Proizvodnja iz termoelektrana je porasla za 3,58% u odnosu na 21. nedelju, na ukupno 4.468,44 GWh. Proizvodnja iz uglja porasla je za 8,47% (2.651,79 GWh), dok je proizvodnja iz gasa pala za 2,82% (1.816,65 GWh). U Turskoj je proizvodnja iz uglja porasla za 8,10%, dok je gasna proizvodnja pala za 1,23%. Bugarska je smanjila proizvodnju iz uglja za 8,86%, ali je povećala gasnu proizvodnju za 15,82%. Italija je zabeležila pad proizvodnje iz uglja od 12,38%, ali i rast gasne proizvodnje od 2,19%.
Prekogranična trgovina električnom energijom u regionu Jugoistočne Evrope (JIE) beležila je pad neto uvoza električne energije, koji je opao za 9,66% i iznosio je 1.216,32 GWh. Tokom pete nedelje maja, region je izvezao 84,17 GWh, dok je uvoz opao za 4,7% na ukupno 1.300,49 GWh. Mađarska, Rumunija, Italija i Srbija zabeležile su smanjenje neto uvoza za 39,5%, 21,07%, 6,10% i 5,19%, redom. Nasuprot tome, Turska i Bugarska su imale značajan porast neto uvoza – za 218,8% i 113,75%, redom. Grčka je nastavila sa izvoznim aktivnostima iz prethodne nedelje, registrovavši neto izvoz od 84,17 GWh.