Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaBosna i Hercegovina:...

Bosna i Hercegovina: Entiteti postigli dogovor o novom zakonu koji reguliše tržište električne energije

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Entiteti Bosne i Hercegovine usaglasili su tekst novog zakona koji će regulisati tržište električne energije u zemlji. Uz zakon o regulatoru i prenosnom sistemu električne energije, ovaj zakon postavlja temelje za osnivanje berze električne energije u Bosni i Hercegovini, koja će biti smeštena u Mostaru.

Ovo predstavlja veliki korak napred za Bosnu i Hercegovinu u usklađivanju sa pravilima EU tržišta električne energije — što je ključni uslov za izuzeće od primene Mehanizma za prilagođavanje ugljen-dioksida na granicama (CBAM), poznatijeg kao karbonski porez.

Sporazum je postignut na sastanku u Beču sa Arturom Lorkovskim, direktorom Sekretarijata Energetske zajednice. Sastanku su prisustvovali Vedran Lakić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije; Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske; i Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Ministar Lakić je izrazio zadovoljstvo postignutim dogovorom, izjavivši: „Imamo svaki razlog da budemo zadovoljni, posebno uzevši u obzir trenutne okolnosti u našoj zemlji. Ovo je značajan korak ka izuzeću Bosne i Hercegovine od plaćanja karbonskog poreza EU. Na taj način ćemo zaštititi naše izvoznike iz svih delova BiH i omogućiti da prihodi od poreza budu iskorišćeni za projekte unutar naše zemlje, umesto da odlaze u EU.“

Takođe je naglasio da je Federacija BiH uspela da obezbedi prihvatanje svih svojih predloga, čime je obezbeđen usklađen i održiv okvir za sektor električne energije. „Nakon iscrpnih i zahtevnih pregovora, uspeli smo da obezbedimo da Bosna i Hercegovina više ne bude jedina zemlja bez sopstvenog zakona i berze električne energije“, rekao je Lakić.

Nakon završne revizije, predloženi zakon će biti stavljen na dnevni red Saveta ministara Bosne i Hercegovine radi formalnog usvajanja.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija beleži negativne cene električne energije na radni dan zbog viška energije iz obnovljivih izvora

Dana 28. aprila, veleprodajne cene električne energije u Sloveniji pale su ispod nule između 11 i 16 časova, što predstavlja retko pojavljivanje negativnih cena na radnim danima. Iako su ovakvi padovi postali sve češća pojava tokom prolećnih vikenda, još...

Severna Makedonija: MEPSO ponovo raspisuje tender za dugo odlaganu 400 kV prenosnu liniju

Operater elektroenergetskog sistema Severne Makedonije MEPSO raspisao je novi tender za izgradnju 400 kV prenosne linije koja će povezati zemlju sa Albanijom. Ovo je usledilo nakon što je prethodni ugovor otkazan zbog nesprovođenja obaveza od strane izvođača. Nova prenosna linija...

Severna Makedonija: Potrošnja i proizvodnja energije u februaru 2025.

U februaru 2025. godine, ukupna potrošnja električne energije u Severnoj Makedoniji iznosila je 692.461 megavat-sat (MWh). Potrošnja prirodnog gasa bila je 39,16 miliona kubnih metara, potrošnja uglja iznosila je 574.134 tone, dok je upotreba naftnih derivata dostigla 85.541 tonu. Podaci...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!