Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaBugarska: Ministar energetike...

Bugarska: Ministar energetike uverava da će cene električne energije za domaćinstva ostati stabilne uprkos liberalizaciji tržišta

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Bugarski ministar energetike uverio je građane da će računi za električnu energiju za domaćinstva ostati stabilni uprkos punoj liberalizaciji energetskog tržišta u zemlji. Objasnio je da je uspostavljen mehanizam kompenzacije kroz Fond za sigurnost energetskog sistema, koji osigurava da je Ministarstvo energetike dobro pripremljeno za bilo kakve potencijalne razvojne događaje.

Ministar Stankov je naglasio da liberalizacija tržišta neće uticati na cene električne energije za domaćinstva, bez obzira na to kada se ona bude dogodila, što zavisi od odluke Narodne skupštine. Liberalizacija je zakazana za 1. jul, a zaštitni mehanizam biće na snazi kako bi se održale stabilne cene za domaćinstva, slično trenutnoj regulisanoj strukturi tržišta.

Trenutno, Komisija za energetiku i vodne resurse (KEVR) kontroliše cene električne energije upravljanjem energetskom mešavinom iz različitih izvora. Jedan od reaktora u nuklearnoj elektrani Kozloduj snabdeva tržište po ceni od oko 40,9 evra/MWh, dok je prosečna cena za domaćinstva 70,5 evra/MWh. Ova mešavina takođe uključuje termoelektrane na ugalj i hidroelektrane. Kada tržište bude liberalizovano, NPP Kozloduj će prodavati električnu energiju po tržišnim cenama, koje su nedavno iznosile 143 evra/MWh. Da bi se kompenzovala razlika u cenama, koristiće se Fond za sigurnost energetskog sistema kako bi se sprečilo povećanje cena za domaćinstva.

Ministar Stankov je takođe ukazao na to da su birokratske prepreke i kruti zahtevi u poslednje četiri godine ometali pristup značajnim sredstvima iz Plana oporavka i otpornosti. Istakao je potrebu za pregovorima o ključnim reformama u okviru plana, napominjući da su neki predloženi zahtevi nerealni i da bi nametnuli značajan finansijski teret bugarskim građanima. Vlada ostaje posvećena zaštiti nacionalnih interesa dok sarađuje sa Evropskom komisijom na traženju izmena ovih obaveza.

Što se tiče ciljeva Bugarske za smanjenje emisije ugljen-dioksida, ministar Stankov je naveo da zemlja nije ispunila cilj smanjenja emisija sa termoelektrana na ugalj za dodatnih 40%. Iako su emisije opale za 35% zbog blage zime 2024. godine, hladnija zima ove godine rezultirala je trostrukim povećanjem potrošnje uglja, što bi moglo dovesti do daljeg povećanja emisija. Postavio je pitanje zašto je Bugarska prihvatila ovakve smanjenja, jer to nikada nije bio zahtev EU, i upozorio da bi ispunjavanje ovih ciljeva moglo ugroziti i termoelektrane i rudnike uglja, koji zapošljavaju oko 6.500 ljudi. Pozvao je na pregovaranje o ovim obavezama za smanjenje emisija na nacionalnom nivou, umesto da se terete pojedinačni objekti.

Po pitanju sporazuma između Bulgargaza i turskog BOTAS-a, ministar Stankov je otkrio da se javni snabdevač plinom Bugarske borio da ispuni svoje finansijske obaveze u poslednjih sedam do osam meseci. Opisao je ugovor kao nepovoljan za Bugarsku i izjavio da Vlada aktivno radi na ponovnom pregovaranju njegovih uslova. Takođe se preduzimaju napori da se optimizuje korišćenje infrastrukture za prenos gasa i smanje plaćanja za neiskorišćeni kapacitet.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Rumunija: Sud obustavio ekološku dozvolu za skoro završenu hidroelektranu Rastolița

Viši sud u Kluž-Napoći privremeno je obustavio ekološku dozvolu za Hidroelektrikin projekat hidroelektrane Rastolița, uprkos tome što je objekat završen više od 90% i planirano je da počne sa radom u novembru. Ova odluka nije konačna i deo je...

Rumunija: Senat otvara put za izgradnju pumpe hidroelektrane Tarnita-Lăpuștești

Rumunski Senat usvojio je novi zakon koji omogućava početak izgradnje dugo odlagane pumpe za hidroelektranu Tarnita-Lăpuștești bez potrebe za novom studijom izvodljivosti. Ova odluka se očekuje da preokrene višegodišnji birokratski zastoj i ubrza razvoj jednog od najznačajnijih energetskih infrastrukturnih...

Hrvatska u riziku od letnjih nestanaka struje zbog zastarele mreže i rasta obnovljivih izvora energije

Stručnjaci upozoravaju da Hrvatska može ponovo doživeti ozbiljan kvar na elektroenergetskom sistemu sličan onom iz leta 2024. godine. Taj kvar, koji je započeo u Crnoj Gori, a brzo se proširio na Hrvatsku, otkrio je ozbiljne slabosti u nacionalnoj energetskoj...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!